Rastuće cijene energije, političke odluke o plinu i neizvjesna budućnost velikih projekata sve češće potiču građane Bosne i Hercegovine na razmišljanje o vlastitim rješenjima. U takvom kontekstu, priča o solarnim panelima više nije samo ekološka tema, već pitanje kućnog proračuna i energetske sigurnosti.
Energetski analitičar Almir Muhamedbegović u razgovoru za Forbes BiH naglašava da se ključne odluke i dalje donose na političkoj razini, ali da istinska promjena može doći „odozdo“, od samih građana.
„Sama demokratizacija proizvodnje električne energije, što znači proizvodnja električne energije od strane potrošača, jedan je od ispravnih pravaca u kojem se treba kretati“, kaže Muhamedbegović.
Na papiru, zakonski okvir već postoji. Entitetski zakoni o obnovljivim izvorima energije, usvojeni u Republici Srpskoj 2022. i u Federaciji BiH 2023. godine, omogućuju građanima da sami proizvode električnu energiju putem solarnih panela, koriste je za vlastite potrebe, a višak vraćaju u mrežu. Taj bi se višak, prema propisima, trebao poravnavati s opskrbljivačem, bilo kroz umanjenje računa ili druge modele obračuna.
Ipak, praksa pokazuje drugačiju sliku.
„Radi se o inertnosti, da ne kažem otporu javnih elektroprivreda u Bosni i Hercegovini koje tu demokratizaciju vide više kao konkurenciju, a ne kao nešto što će im pomoći“, ističe Muhamedbegović.
Javne elektrodistribucije, koje djeluju pod nadzorom entitetskih vlada, često usporavaju procese izdavanja dozvola ili priključenja na mrežu. Formalno se pozivaju na tehnička ograničenja i procedure, ali suštinski problem, kako upozoravaju stručnjaci, leži u nespremnosti sustava da se prilagodi modelu u kojem građani postaju i proizvođači, a ne samo potrošači.
Za same građane, ulaganje u solarne panele znači pokušaj da se smanji ovisnost o sustavu koji je podložan političkim i tržišnim pritiscima. Muhamedbegović podsjeća da takav model ima i vrlo konkretnu prednost:
„Ako na krovu svoje kuće postavite solarnu elektranu, vi nemate distribucijske gubitke jer ono što proizvedete, to i potrošite.“
U širem kontekstu, ova se tema izravno naslanja na pitanje energetske sigurnosti zemlje. Dok se na državnoj razini vode rasprave o plinskim interkonekcijama i ovisnosti o međunarodnim partnerima, uključujući Sjedinjene Američke Države i Hrvatsku, građani kroz obnovljive izvore dobivaju rijetku priliku da dio te ovisnosti smanje.
„Dok god nemate vlastite resurse i kontrolu nad infrastrukturom, ovisite o nekom drugom“, upozorava Muhamedbegović.
Upravo zato, razvoj solarne energije na razini kućanstava ima i širi značaj od samih ušteda na računima. Riječ je o modelu koji u Europskoj uniji funkcionira već desetljećima, ali u Bosni i Hercegovini još uvijek nailazi na administrativne i institucionalne prepreke.
Potencijal postoji, zakoni su doneseni, ali između te dvije razine i dalje stoji sustav koji se sporo mijenja. Za građane koji razmišljaju o solarnim panelima, to znači da osim investicije moraju računati i na strpljenje u suočavanju s procedurama koje tek trebaju pratiti energetsku tranziciju.
(izvor: Forbes BiH)