Održavanje mentalne oštrine i zdravlja tijekom ove velike tranzicije može biti izazovno. Ključ je u pažljivom planiranju.
Za milijune ljudi koji svake godine odlaze u mirovinu, prestanak rada može se činiti kao zasluženi odmor. No, to također može potaknuti velike promjene u zdravlju mozga, uključujući povećani rizik od kognitivnog pada i depresije.
Prije odlaska u mirovinu, ujutro ustajete, družite se s kolegama i nosite se s mentalnim izazovima svog posla, kaže Ross Andel, profesor na Sveučilištu Arizona State koji proučava kognitivno starenje i umirovljenje. “Odjednom, nakon 50 godina, gubite tu rutinu.”
Postoji ideja da se tijelo i mozak prilagođavaju situaciji u kojoj “više nisu potrebni”, dodao je. “Tada vidite propadanje, što je prirodni odgovor na neaktivnost.”
No, mirovina može biti i prilika za poboljšanje kognitivnog i mentalnog zdravlja, uz novopronađeno vrijeme za druženje i hobije. Čak i ako ste počeli osjećati određeni pad, postoje snažni dokazi da se vaš mozak može oporaviti od razdoblja neaktivnosti, čak i u starijoj dobi, kaže Giacomo Pasini, profesor ekonometrije na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji.
Pad kognicije i raspoloženja
Jedna analiza više od 8.000 umirovljenika u Europi pokazala je da se verbalno pamćenje (sposobnost prisjećanja skupa riječi nakon određenog vremena) općenito brže pogoršavalo nakon odlaska u mirovinu u usporedbi s razdobljem dok su radili. Druga anketa provedena u Engleskoj pokazala je strmi pad verbalnog pamćenja nakon umirovljenja, iako druge vještine, poput apstraktnog zaključivanja, nisu bile pogođene.
“Postoje dokazi da mirovina može biti loša za kogniciju jer, kada se umirovite, više ne izazivate svoj mozak toliko,” rekao je Guglielmo Weber, profesor ekonometrije na Sveučilištu u Padovi.
Istraživanja su također pronašla poveznicu između odlaska u mirovinu i pojave depresije. Nagli prijelaz iz “zauzetog poslovnog života u nedostatak angažmana može pogoršati osjećaj bezvrijednosti, loše raspoloženje i tugu”, kaže Xi Chen, izvanredni profesor javnog zdravstva na Sveučilištu Yale.
Čini se da priroda vašeg posla — i način na koji na njega gledate — utječu na rizik od pada. Na primjer, istraživači smatraju da oni koji su radili na visokim pozicijama mogu pokazati strmiji pad, vjerojatno zato što je njihov identitet bio snažnije vezan uz karijeru.
Zanimljivo je da žene rjeđe doživljavaju strmi mentalni ili kognitivni pad, potencijalno zato što su sklonije nastavku druženja i provođenju vremena s obitelji nakon umirovljenja.
Važnost plana
Mirovina može biti prilika za rast umjesto za propadanje, kažu stručnjaci. Ključ je u postavljanju temelja unaprijed.
Nemojte čekati mirovinu da biste planirali mirovinu. “Plan ne može biti: ‘Radio sam toliko naporno i dugo da ću sada otići na ovaj dugi odmor, a onda ću smisliti što dalje'”, kaže dr. Andel. Idealno bi bilo uvesti nove mentalno i fizički angažirajuće rutine par godina prije prestanka rada.
Pronađite novi smisao. “Ljudi su možda osjećali da je njihov smisao doprinos kroz rad, a kada se to ukloni, moraju izmisliti nešto drugo”, rekao je John Beard s Medicinskog centra Sveučilišta Columbia. Studije sugeriraju da ljudi sa smislom u životu doživljavaju manje kognitivnog pada povezanog sa starenjem. Volontiranje može biti od velike pomoći.
Obvežite se na društveni život. Uobičajeno je da ljudi gube društvene veze tijekom mirovine. “Imamo prilično čvrste dokaze da se prvo smanjuju društveni kontakti, a zatim opada kognicija”, kaže David Richter s Freie Universität Berlin. Preporučuje se zamjena poslovnog druženja rutinskim osobnim ili virtualnim okupljanjima. Najbolje su aktivnosti koje izazivaju um, poput čitateljskih klubova. “Slušanje radija ili gledanje TV-a nije isto; potreban nam je razgovor ‘licem u lice’.”
Isprobajte nove stvari. Kreativnost i noviteti održavaju mozak agilnim. To može biti pisanje nekoliko minuta svaki dan ili isprobavanje novog recepta. Redovita tjelovježba također je presudna za zdravlje mozga u starosti. Kreativnost može pojačati osjećaj “smisla”, što donosi veliko osobno zadovoljstvo.