Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Srebrenici kako bi obilježile 31. godišnjicu genocida koji su 1995. nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba te kako bi sudjelovale u pokopu posmrtnih ostataka još deset žrtava tog zločina.
Nakon pada Srebrenice, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka, a još se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.
U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima, gdje je u prethodnim godinama pokopano više od 6700 ubijenih, od ove subote leže i ostaci deset žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem istočne Bosne u razdoblju od 1997. do 2022. godine.
Najmlađa žrtva koja je pokopana u subotu je Senad Jusić, koji je 1995. kada je ubijen imao 20 godina, a najstarija Ramo Dautović, koji je u trenutku kada je ubijen imao 56 godina.
Među sudionicima komemoracije u Srebrenici bio je i sadašnji visoki predstavnik za BiH Luois Crishock, koji je rekao kako se obiteljima gubitak najdražih ničim ne može nadoknaditi, ali se uspomena na žrtve mora čuvati.
“Dužni smo prema onima koji su bili prije nas, ali i prema onima koji dolaze poslije nas čuvati istinu i podržavati mir i pomirenje. Neka žrtve počivaju u miru, nećemo ih zaboraviti”, rekao je Crishock, kojemu se u Srebrenici pridružio i američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel.
Predsjedatelj Predsjedištva BiH Denis Bećirović na komemoraciji je rekao kako Srebrenica predstavlja planetarnu opomenu da se na dehumanizaciju, mržnju i velikodržavne projekte mora pravodobno odgovoriti jer se nasilnicima ne smije popuštati.
“Masovne egzekucije iz srpnja 1995. nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je detaljno planiran i brutalno počinjen”, rekao je Bećirović, istaknuvši kako suodgovornost za taj zločin snosi Srbija, što je potvrđeno i sudskim presudama.
U pozadini srebreničkog genocida, poručio je Bećirović, bio je projekt velike Srbije.
Zamjenik načelnika općine Srebrenica Hamdija Fejzić rekao je kako Srebrenica mora ostati trajna opomena da se više nikom i nikada ne ponovi ono što se ondje zbilo 1995. godine.
“Ne šaljemo poruku mržnje nego opomene”, kazao je Fejzić na komemoraciji.
Govoreći u ime srebreničkih majki, potpredsjednica njihove udruge Kada Hotić podsjetila je kako su im iz mirovnih snaga UN-a uoči pada Srebrenice jamčili život i sigurnost, a potom ih “kao na pladnju servirali krvolocima Ratka Mladića”.
“Mnoge majke su pokupile dijelove svoje djece u krilo i negdje u ovim šumama pokopale, nema im spomena. Ne vjerujem da su svi ubijeni evidentirani. Nismo mogli braniti se, pokušali smo, ali bez oružja, s centralom u Sarajevu nismo imali kontakta”, rekla je Kada Hotić, iz udruge Majke Srebrenice.
“Ovdje se piše povijest. Bijelim nišanima (nadgrobnim spomenicima) smo je ispisali”, dodala je, uz poruku kako “nema tog oružja koje će ubiti cijeli narod”, kao i da se “ne smije dopustiti da u BiH ponovno izbije rat jer tada ni Europa neće biti mirna”.
Britanac Tony Birtley, prvi inozemni novinar koji je ušao u Srebrenicu 1993. dok je bila pod opsadom, rekao je kako je već tada svjedočio golemim patnjama ljudi koji su ondje živjeli i čija je jedina želja bila preživjeti.
“Nikada neću zaboraviti te prizore gladi i stradanja”, izjavio je na komemoraciji Birtley, koji je u Srebrenici dok je radio za televizijsku mrežu ABC i sam bio ranjen, a život mu je spasio lokalni liječnik Nedret Mujkanović.
Birtley je u subotu ustvrdio kako je u Srebrenici “politika žrtvovala pravdu”, dodajući kako se slične stvari zbivaju i danas pa je kao primjer spomenuo stradanja u Gazi.
Na tome je u svojoj poruci sudionicima komemoracije inzistirao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji tvrdi da su zbivanja u Gazi dokaz kako svijet nije naučio lekcije iz Srebrenice.
Na temelju rezolucije koju je 2024. prihvatila Opća skupština Ujedinjenih naroda, 11. srpnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), institucije koja je uvođenjem metode DNK analize posmrtnih ostataka uspjela osigurati identifikaciju tisuća posmrtnih ostataka, istaknuli su kako su proglašenjem Međunarodnog dana sjećanja Ujedinjeni narodi ponovno potvrdili važnost čuvanja činjenica utvrđenih u sudskim postupcima, odavanja počasti žrtvama, pružanja potpore preživjelima, ali i suprotstavljanja negiranju genocida te sprječavanja veličanja osuđenih ratnih zločinaca, izvješćuje HINA.
U srebreničkom genocidu ubijeno je 8.370 Bošnjaka i Hrvata – Anto Stanić i Rudolf Hren. Prije rata Rudolf Hren radio u tvornici akomulatora u Potočarima gdje mu se kobnog 11.07.1995. gubi svaki trag. Pokušao je šumama doći do slobodnog područja Tuzle ali nije uspio. Uhvatili su ga. Njegovi posmrtni ostatci su 2010. pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici u Kozluku kod Zvornika. Po želji njegove majke Barbare Hren, pokopan je po katoličkom obredu u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica da njegov spomenik zajedno sa ostalim svjedoči onome što se dogodilo.
Prema svjedočenju Bošnjaka na društvenim mrežama, još jedan Hrvat koji je branio Bošnjake Srebrenice je Damir Skaler, koji je i danas živi svjedok stravičnih događanja u Srebrenici.
“Znate li da je preživio? Znate li da je jedan od živih svjedoka upada Arkanovaca u Srebrenicu početkom 1992. godine? Znate li da je taj čovjek krišom ulazio u okupirani grad, izvlačio leševe poklanih muslimana iz sranova dućana i tijekom noći ih pokapao i grobove označio. Znate li da je svojom glavom štitio (s ostalim prijateljima) živote roditelja Nasera Orića i da su ih spasili i izvukli iz Srebrenice? Znate li da taj čovjek nikada nije napustio BiH, mada je Hrvatski konzulat dolazio po njega? Znate li koliko srce ima taj čovjek koji je i danas s ljudima koje voli i s kojima je odrastao? Damir Skaler mu je ime. Hrvatska ne želi znati o herojima koji su čestiti ljudi, čista obraza, bez ikakve mrlje u životu”, napisala je korisnica Sabina A. Soldan.
/Desk/