Nakon što je Parlament FBiH po hitnom postupku izglasao lex specialis, Vlada preuzima upravljanje Novom Željezarom Zenica kako bi spriječila slom strateškog industrijskog giganta.
Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave u gospodarskom društvu Nova Željezara Zenica, ovaj je zakonski akt u četvrtak izglasan i na izvanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Takozvani lex specialis omogućuje Vladi preuzimanje upravljanja Novom Željezarom Zenica, koja je od prošle godine u većinskom vlasništvu grupacije H&P d.o.o. Zvornik (Vlada FBiH u ovom poduzeću ima manjinski udio od 8 posto).
Pitanje koje se sada nameće jest – što će se dogoditi s kompanijom u pogledu stečajnog postupka koji su novi vlasnici pokrenuli nakon kupnje od ArcelorMittala, kako će se riješiti pitanje plaća i potraživanja radnika te hoće li se nastaviti integralna proizvodnja čelika. Podsjetimo, proizvodnja je obustavljena u travnju ove godine gašenjem Visoke peći i radova na pogonu Aglomeracije, uz obrazloženje menadžmenta Željezare da je u trenutačnim tržišnim uvjetima proizvodnja čelika neisplativa.
Neuspjeh carinske zaštite i radnički neposluh
Uprava kompanije ranije je od Vijeća ministara BiH tražila uvođenje privremene carinske zaštite od 30 posto na uvoz čelika, no taj prijedlog nije usvojen. U četvrtak je nekoliko stotina radnika Nove Željezare Zenica stupilo u radnički neposluh zbog obustave isplate regresa i najave da bi im mogla biti uskraćena i iduća plaća.
„Kap koja je prelila čašu bila je informacija da se obustavlja isplata regresa. Također, rečeno nam je da, ako spomenuti zakon bude usvojen u Domu naroda, radnici plaće trebaju tražiti od Vlade FBiH i Sindikata. Radnici ne rade ni u Vladi ni u Sindikatu, nego u ovom poduzeću, gdje su pošteno zaradili i regres i plaću“, izjavio je Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica.
Fetić je dodao da su odluku o obustavi rada samoinicijativno donijeli radnici ključnih pogona (TGA, Mehanički pogon i utovar gotovih proizvoda Valjaonice).
Ipak, u petak ujutro iz zeničke kompanije stiglo je priopćenje koje potpisuje Odvjetnički ured Saše Radovanovića. U njemu se navodi da je nakon detaljne analize pravnih i ekonomskih okolnosti novonastale situacije s izvanrednom upravom donesena odluka u najboljem interesu radnika te da se nastavlja potpisivanje ugovora i isplata regresa svim zainteresiranim djelatnicima.
Koji je plan Energoinvesta?
Detaljnog objašnjenja o daljnjim koracima iz Vlade FBiH još uvijek nema. Vlast ponavlja tek načelna obećanja da lex specialis – koji se odnosi isključivo na Novu Željezaru Zenica i ne može se primjenjivati na druge subjekte – ima za cilj sprječavanje nekontroliranog stečaja, zaštitu radnih mjesta, očuvanje domaće industrije i stabilnost gospodarskog sustava.
Forbes BiH poslao je službeni upit u ured premijera FBiH Nermina Nikšića s pitanjima o idućim koracima Vlade, autorima ovog zakona te konkretnom poslovnom planu Energoinvesta, kojeg je Vlada ranije najavila kao nositelja procesa konsolidacije Željezare. Do zaključenja teksta odgovor nismo primili.
Povijesna paralela: Slučaj Agrokor iz 2017. godine
Uvođenje zakona o izvanrednoj upravi u Zenici neodoljivo podsjeća na situaciju iz Hrvatske iz 2017. godine, kada je donesen gotovo identičan Lex Agrokor. Agrokor je tada bio najveća privatna kompanija u Hrvatskoj i regiji, s golemim dugom koji je dosegnuo oko šest milijardi eura.
| Slučaj Agrokor (Hrvatska, 2017.) | Slučaj Željezara Zenica (BiH, 2026.) |
| Povod: Dug od 6 milijardi eura i prijetnja kolapsa gospodarstva. | Povod: Dug od 317 milijuna KM i gašenje proizvodnje čelika. |
| Mjera: Državna intervencija i imenovanje izvanrednog povjerenika. | Mjera: Lex specialis i uvođenje izvanredne uprave Vlade FBiH. |
| Reakcija vlasnika: Ivica Todorić tvrdio da je riječ o „političkoj otmici“. | Reakcija vlasnika: Uprava navodi nezadovoljstvo i nedostatak dijaloga s Vladom. |
| Ishod: Postignuta nagodba s vjerovnicima; nastala Fortenova grupa. | Ishod: Proces konsolidacije tek započinje preko Energoinvesta. |
Kriza u Agrokoru tada je prešla granice Hrvatske jer je koncern u regiji zapošljavao oko 60.000 ljudi. Nakon dugotrajnih pregovora s više od 3.000 vjerovnika, postignuta je nagodba, a kompanija je transformirana u Fortenovu grupu.
Kronologija preuzimanja i stvarni dugovi
Podsjetimo, ArcelorMittal je krajem listopada prošle godine službeno završio prodaju svojih operacija u BiH (čeličane u Zenici i rudnika u Prijedoru) kompaniji H&P d.o.o. Zvornik, koja posluje unutar Pavgord Grupe. Iako vrijednost transakcije nikada nije službeno potvrđena, u javnosti se nagađa o iznosu od oko 20 milijuna KM. Iz ranijih financijskih izvješća vidljivo je da je ArcelorMittal zbog pada potražnje za čelikom u Europi uknjižio gubitke od 276,3 milijuna KM u 2023. i 2024. godini, unatoč velikoj dobiti u godinama prije toga.
Nakon preuzimanja, zenička tvornica (sada Nova Željezara Zenica) podnijela je zahtjev za stečaj. Suvlasnik tvrtke Ahmed Hamzić pojasnio je za Forbes BiH da je stvarni zatečeni dug iznosio čak 317 milijuna maraka te da se stanje na terenu drastično razlikovalo od onoga na papiru.
„Mi uopće ne želimo pričati o likvidaciji tvrtke. Sam naziv ‘Nova Željezara’ ukazuje na to da želimo napraviti nešto novo. Kroz stečaj ne želimo nikome ostati dužni, nego provesti reorganizaciju i eliminirati sve ono što tvrtki ‘pije zdravu krv’“, izjavio je tada Hamzić.
Međutim, nakon neuspjelih pokušaja da se organizira sastanak s Vladom i nakon što je u travnju obustavljena proizvodnja u pogonima koji su u siječnju zapošljavali oko 1.900 ljudi, Vlada FBiH odlučila je presjeći situaciju donošenjem lex specialisa i preuzimanjem kontrole nad poduzećem.
(izvor: Forbes BiH)