Dok većina građana, nažalost, vlastitu domovinu upoznaje isključivo kroz svakodnevne, monotone rute između posla i kuće, gost Novog dana na N1 bio je čovjek koji Bosnu i Hercegovinu godinama istražuje na potpuno drugačiji način. Fotograf Boris Trogrančić stiže iz Fojnice, a prepoznatljiv je po tome što se na planine penje prije izlaska sunca, tragajući za zaboravljenim selima, skrivenim vodopadima i srednjovjekovnim gradovima čije prizore većina ljudi nikada ne vidi.
Kroz njegov objektiv ne bilježe se samo pejzaži, već i sve ono što se na tim putovanjima uči o zemlji, ljudima i nama samima.
Simbioza prirode, povijesti i toplih ljudskih priča
Na pitanje voditeljice što ga nakon toliko godina provedenih na putu i danas najviše iznenadi na terenu, Trogrančić ističe da je prostor cijele Bosne i Hercegovine, od sjevera do juga, iznimno zanimljiv zbog neraskidive simbioze prirode i kulturno-povijesnih mjesta.
“Vjerujte, kroz moja putovanja i sve ono što prolazim baveći se ovim poslom, rekao bih da su to zapravo one neke male, tople ljudske priče. Upoznam jako puno ljudi. Nastojim biti što komunikativniji na terenu i upravo od lokalnog stanovništva saznati što više. Zaista ne bih mogao izdvojiti jedno mjesto, a da zapostavim druga. No, rekao bih da je ovo stvarno veoma, veoma bogat prostor. Gledajući kroz povijest, unazad nekih 2.000 godina i puno prije, tragovi ljudskog rada na ovim prostorima me fasciniraju. Naravno, i stupanj očuvanosti tih mjesta kroz izmjenu raznih kultura koje su ovdje prolazile”, istaknuo je Trogrančić za N1.
Skriveni mostovi kao kulise iz „Gospodara prstenova“
Razgovor se posebno dotaknuo nevjerojatnih, drevnih građevina o kojima se u javnosti rijetko govori na pravi način. Trogrančić objašnjava da danas, u eri ekspanzije društvenih mreža, svjedočimo jednosmjernoj komunikaciji u kojoj smo bombardirani masom informacija koje predstavljaju samo puko bilježenje slika, bez ulaženja u suštinu. Kada je riječ o mostovima, ističe fascinantnu očuvanost objekata iz različitih epoha na području cijele države.
“Govorimo o rimskom razdoblju, gdje se referiram na rimski most Galečić na Šuici, pa onda o velikom broju mostova iz osmanskog razdoblja, kao što je most na Klepcima kod Čapljine ili u selu Bratač, gdje imamo most Ovčiji brod koji je zaista fascinantan. Sjećam se kad sam prvi put došao na tu lokaciju, doslovno sam se u jednom trenutku osjećao kao lik iz ‘Gospodara prstenova’. Nije mi bilo jasno kako je moguće da tako nešto postoji kod nas, a da je potpuno nepoznato”, iskren je fotograf.
Tajne lokacije kao obrana od ekološkog nemara
Otkrivanje ovakvih skrivenih bisera u digitalnom dobu sa sobom nosi i veliku odgovornost, a Trogrančić objašnjava da to u praksi predstavlja mač s dvije oštrice. Kreatori sadržaja javnosti otkrivaju lokacije, no to često dovodi do kontraefekta i masovnog dolaska ljudi koji ne mare za ekološke standarde, zbog čega mjesta postanu zapuštena.
“Postoje lokacije koje često objavim, ali nikad ne napišem gdje se nalaze. I to nije zato što ih ljubomorno čuvam za sebe, nego bi me bilo strah otkriti mjesto pa da kasnije zateknem smeće i razočaram se što sam ja kriv za to. Imam dosta takvih lokacija. Nadamo se da će ljudi početi bolje razmišljati i čuvati ono što nam je svima ostavljeno na ponos”, objasnio je svoj pažljivi pristup.
Rijeka koja mijenja ime devet puta i scene poput onih iz Jamesa Bonda
Fokusirajući se na prirodne fenomene koje je nedavno posjetio, a gdje ljudi nisu česti gosti, Trogrančić je izdvojio područje Hercegovine zbog fascinantnog mediteranskog spoja i specifičnog krševitog terena.
“Izdvojio bih par mjesta po Hercegovini jer dolje imate zanimljiv krški teren. Fascinantan je kompletan tok rijeke Trebižat koja devet puta mijenja ime. To je ponornica koja nekoliko puta izbija na površinu u raznim oblicima, pričajući priču kroz cijeli pejzaž. Bilo koje mjesto, od Čapljine pa sve do Peć Mlina blizu Imotskog na samoj granici, nevjerojatno je. Također, na lokalitetu Dawinova nalazi se skriveno mjesto, istup lokalnog naziva, gdje se doslovno osjećate kao u nekom filmu o Jamesu Bondu. To su lokacije koje asociraju isključivo na to”, navodi Trogrančić.
BiH u samom svjetskom vrhu: Samo 12 zemalja nosi ovaj ekskluzivni brend
Pored prirodnih ljepota, posebnu pozornost privlači i činjenica da se Bosna i Hercegovina probila u sam svjetski vrh kada je u pitanju ruralni turizam. Naime, zemlja je postala dio prestižne globalne inicijative „Najljepša sela“.
Trogrančić, koji je preko 15 godina kroz udrugu za profesionalizaciju i promociju turizma sa sjedištem u Sarajevu uključen u razvoj ruralnog turizma, pojasnio je o kakvom se uspjehu radi:
“Inicijativa, odnosno brend ‘Najljepša sela’, nastala je početkom 1980-ih u Francuskoj. To se kasnije proširilo na Italiju, Njemačku i još nekoliko zemalja u Europi. Godine 2023. Bosna i Hercegovina je aplicirala u Federaciju najljepših sela i primljeni smo. Postali smo članica ekskluzivne liste od samo 12 zemalja u svijetu koje su nositelji tog brenda. Selo koje se prijavljuje mora zadovoljiti stroge kriterije poput autentičnosti, tradicionalne arhitekture, nematerijalne baštine i odgovarajuće infrastrukture. Kada naša komisija sastavljena od stručnjaka donese odluku, selo automatski stavljamo na globalnu turističku kartu svijeta.”
Trenutačno BiH ima 17 sela na ovoj prestižnoj listi, a Trogrančić je čitateljima preporučio lokacije koje se nikako ne smiju zaobići:
- Bosanska Krajina: Sela oko prelijepih rijeka Une i Sane, gdje je priroda fascinantna, poput Ostrošca i Martin Broda.
- Hercegovina: Selo Ravno, smješteno na početku Popovog polja ispod Stoca prema Trebinju, koje ima potpuno jedinstvene osobine.
- Središnja Bosna: Selo Vranci kod Kreševa, koje fascinira svojom poviješću, tradicijom i specifičnom narodnom (vernakularnom) arhitekturom.
- Planina Bjelašnica: Sela Lukomir i Umoljani, iznimno autentična mjesta na samo sat vremena vožnje od Sarajeva.
Kako ispravno promovirati zemlju i probuditi maštu?
U kontekstu širih rasprava o brendiranju aktualnih uspjeha zemlje i pravilnom razvoju turizma, Trogrančić naglašava da je njegov cilj kroz fotografiju, videozapise i dokumentarce artikulirati Bosnu i Hercegovinu u jednu smislenu cjelinu. To ne smije biti površno pokazivanje lijepih slika, već priča ispričana na adekvatan način.
“Puno toga ovdje zaista postoji i treba još uvijek pokazati ljudima u Europi i svijetu što sve imamo. Nastojim kroz svoje djelovanje i senzibilitet stvoriti osjećaj kod ljudi da se zamisle kada vide moje fotografije. Želim da pokrenu vlastitu maštu kako bi i sami posjetili ta mjesta te isplanirali svoje putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu”, zaključio je Trogrančić za N1.