Ruska Državna duma odobrila je zakon koji dopušta upotrebu oružanih snaga za zaštitu ruskih građana u inozemstvu, što u praksi omogućuje Vladimiru Putinu invaziju na druge zemlje. Ruski zastupnici ovim su potezom formalno ovlastili Kremlj za raspoređivanje trupa izvan granica pod krinkom zaštite ruskih državljana, dajući ruskom predsjedniku otvorene ruke za vojne intervencije na stranom teritoriju.
Prema dokumentima iz Državne dume, prijedlog zakona izrađen je kako bi se zaštitila prava ruskih građana u slučaju njihovog uhićenja, pritvaranja ili kaznenog progona koji proizlazi iz odluka stranih sudova s kaznenom nadležnošću, a u čijem radu Rusija nije sudjelovala. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio je da se zapadna pravda pretvorila u represivni stroj za obračun s onima koji se ne slažu s odlukama europskih dužnosnika. Volodin je naglasio kako je u takvim okolnostima od presudne važnosti učiniti sve da se osigura zaštita njihovih građana u inozemstvu.
Sličnu retoriku upotrijebio je i šef Odbora za obranu Državne dume Andrej Kartapolov, koji je ustvrdio da će se predloženo zakonodavstvo snažno suprotstaviti kampanji neobuzdane rusofobije koja se provodi u inozemstvu.
Pozadina ovakvih odluka budi zabrinutost jer je Vladimir Putin sličan, neutemeljen argument o potrebi zaštite ruskog stanovništva već iskoristio u prošlosti. Ta mu je retorika poslužila kao opravdanje za invaziju na istočnu Ukrajinu i jednostranu aneksiju Krima 2014. godine, te ponovno za pokretanje sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine početkom 2022. godine.
Ovaj novi zakon samo dolijeva ulje na vatru usred brojnih upozorenja europskih dužnosnika da Rusija predstavlja izravnu vojnu prijetnju svojim susjedima. Kontinuirani zračni udari Moskve na Ukrajinu već su rezultirali incidentima u kojima je rusko oružje povrijedilo teritorij NATO saveza. To je izravno nagnalo europske države na ubrzano jačanje vlastitih obrambenih kapaciteta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je u travnju sugerirao da bi ruski obračun s internetskim slobodama i zabrana popularnih aplikacija za razmjenu poruka mogli biti tek uvod u novu mobilizaciju ročnika i svježu ofenzivu, usmjerenu bilo protiv Ukrajine ili baltičkih zemalja. Moskva je od samog početka invazije na Ukrajinu uputila brojne izravne prijetnje državama na Baltiku.
Kao jasan znak šire sigurnosne reorganizacije u Europi potaknute ruskom agresijom, švedska vlada je ranije ovog tjedna najavila da ide naprijed s planom osnivanja nove obavještajne agencije koja će biti isključivo usmjerena na neutralizaciju prijetnji iz inozemstva.