Razlika u plaćama između spolova mnogo je više od pitanja jednake plaće za jednak rad. Žene u Europi suočavaju se s velikim nejednakostima u pristupu poslu, napredovanju i nagrađivanju, prenosi Euro News.
Gospodarski život jedno je od ključnih područja koje najviše pogađa žene. Unatoč određenim poboljšanjima, žene i dalje pate od rodnih jazova kada je riječ o plaćama, sudjelovanju na tržištu rada, zaposlenosti i hijerarhijskim položajima na radnom mjestu.
Euronews Next analizira podatke kroz glavne pokazatelje kako bi pružio cjelovitu sliku trenutnog rodnog jaza.
Koliko muškarci zarađuju više od žena?
Rodna nejednakost u plaćama sve je češća tema rasprava. Neprilagođena razlika u plaćama (unadjusted gender pay gap) značajan je pokazatelj koji pokazuje razliku između prosječne bruto satnice muškaraca i žena, izraženu kao postotak prosječne bruto satnice muškaraca. Ovaj podatak ne uzima u obzir obrazovanje, dob, broj odrađenih sati ili vrstu posla.
U 2022. godini rodni jaz u EU iznosio je 12,7 %. Drugim riječima, žene su u prosjeku zarađivale 12,7 % manje po satu od muškaraca. To znači da na svakih 100 eura koje zaradi muškarac, žena zaradi 87,3 eura. Ukratko, žene bi morale raditi dodatnih 1,5 mjesec kako bi nadoknadile tu razliku.
Razlika u plaćama znatno varira unutar EU-a i EFTA bloka:
- Estonija ima najveću razliku (21,3 %), slijede Austrija (18,4 %), Švicarska i Češka (obje 17,9 %).
- Luksemburg (-0,7 %) jedina je zemlja s negativnom brojkom, što znači da tamo žene zarađuju nešto više od muškaraca.
- Nakon Luksemburga, najnižu razliku (manju od 5 %) imaju Italija, Rumunjska i Belgija.
- Njemačka (17,7 %) i Francuska (13,9 %) imaju veće razlike od prosjeka EU-a.
Smanjuje li se razlika u plaćama u Europi?
Napredak je stabilan, ali spor. Između 2012. i 2022. razlika u plaćama u EU pala je za 3,7 postotnih bodova.
- Povećanje jaza: U šest zemalja (Slovenija, Latvija, Poljska, Malta, Švicarska i Litva) razlika se povećala.
- Značajno poboljšanje: Španjolska je zabilježila najveći napredak s padom od 10 postotnih bodova, a slijede Estonija, Island i Luksemburg.
Privatni sektor vs. javni sektor
Razlika je veća u privatnom sektoru u 21 od 24 europske zemlje. Eurostat navodi da je to vjerojatno zato što su plaće u javnom sektoru većinom određene transparentnim platnim razredima koji se podjednako primjenjuju na muškarce i žene.
- Cipar je zabilježio negativan jaz u javnom sektoru (-0,2 %), ali najveću razliku između javnog i privatnog sektora (19,7 postotnih bodova).
- Češka (20,5 %) i Njemačka (19,9 %) imaju najveće razlike u privatnom sektoru.
Zašto žene zarađuju manje?
Razlozi su kompleksni i prema Europskoj komisiji uključuju:
- Sektorska segregacija: Oko 24 % jaza povezano je s prevelikom zastupljenošću žena u slabije plaćenim sektorima poput skrbi, zdravstva i obrazovanja.
- Rad na nepuno radno vrijeme: 28 % žena u EU radi na nepuno radno vrijeme, u usporedbi s 8 % muškaraca.
- Diskriminacija pri plaćanju: U nekim slučajevima žene su plaćene manje za rad jednake vrijednosti.
- Neplaćeni rad: Žene provode više sati na neplaćenim poslovima (kućanstvo, skrb o djeci), što utječe na njihove izbore u karijeri.
- Stakleni strop: Muškarci češće zauzimaju više pozicije. U 2021. žene su činile samo 35 % menadžera u EU.
Žene su obrazovanije, ali manje zaposlene
U 2022. udio žena s visokim obrazovanjem u EU (37,1 %) bio je znatno veći od muškaraca (31,4 %). Unatoč tome, stopa zaposlenosti žena niža je od stope muškaraca u svim zemljama EU-a.
Najveća razlika u zaposlenosti zabilježena je u Grčkoj (19,1 postotni bod), dok je Turska (zemlja kandidatkinja) apsolutni rekorder s razlikom od 34,6 postotnih bodova.
Sudjelovanje žena u radnoj snazi se poboljšava (razlika je pala s 16,6 postotnih bodova u 2002. na 9,9 u 2022.), ali je i dalje značajno niže od muškaraca, osobito u Rumunjskoj, Italiji i Grčkoj.