Švedska vlada se nada da će povratak olovci i papiru poboljšati razinu pismenosti.
Švedska vlada zagovara obnovljeni fokus na fizičke knjige, papir i olovke u učionicama, s ciljem zaustavljanja pada razine pismenosti. No, inzistiranje na analognim alatima izazvalo je kritike tehnoloških tvrtki, pedagoga i informatičara, koji tvrde da bi to moglo utjecati na zapošljivost učenika, pa čak i naštetiti gospodarstvu ove nordijske nacije.
U jednoj srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, maturanti iz ruksaka i torbi vade prijenosna računala, ali i predmete koje, kako kažu, prije par godina nisu toliko često koristili.
“Sada se iz škole kući često vraćam s novim knjigama i papirima,” kaže 18-godišnja Sophie. Navodi kako je jedan nastavnik “počeo ispisivati sve tekstove koje koristimo tijekom sata”, dok je digitalna platforma za učenje matematike zamijenjena isključivo udžbenicima.
Ova slika odudara od reputacije Švedske kao jednog od tehnološki najnaprednijih društava u Europi, zahvaljujući visokoj razini digitalnih vještina i uspješnoj sceni tehnoloških startupa.
Povratak knjigama: Digitalni otpor u Švedskoj
Prijenosna računala postala su uobičajena u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine oko 80 % učenika u državnim srednjim školama imalo je pristup vlastitom digitalnom uređaju. Obvezna uporaba tableta u predškolskom odgoju uključena je u nastavni plan 2019. godine, kao dio misije tadašnje socijaldemokratske vlade da i najmlađu djecu pripremi za sve digitalniji poslovni i privatni život.
Međutim, aktualna desna koalicija, koja je došla na vlast 2022. godine, usmjerava obrazovanje u drugom pravcu.
“Zapravo pokušavamo ukloniti ekrane što je više moguće,” kaže Joar Forsell, glasnogovornik za obrazovanje Liberalne stranke, čiji je čelnik ujedno i švedski ministar obrazovanja. “U starijoj dobi možda ćete ih koristiti malo više, ali u mlađoj dobi mislim da ekrane uopće ne bismo trebali koristiti.”
Vlada često koristi slogan “från skärm till pärm”, što na švedskom zvuči pamtljivo, a prevodi se kao “od ekrana do korica (registratora)”. Tvrde da nastava bez ekrana stvara bolje uvjete za koncentraciju djece te razvoj vještina pisanja i čitanja.
Ključne promjene:
- Od 2025. godine: Predškolske ustanove više nisu obvezne koristiti digitalne alate, a tableti se ne daju djeci mlađoj od dvije godine.
- Zabrana mobitela: Kasnije ove godine stupa na snagu zabrana mobitela u školama, čak i u obrazovne svrhe.
- Ulaganja: Školama je već dodijeljeno više od 2,1 milijarde kruna (oko 200 milijuna dolara) bespovratnih sredstava za ulaganje u udžbenike i priručnike za učitelje.
- Novi kurikulum: Novi nastavni plan koji nameće učenje temeljeno na udžbenicima očekuje se 2028. godine.
Mišljenja stručnjaka i OECD-a
“Sve je veća svijest o poremećajima koje tehnologija uzrokuje u učionicama,” kaže dr. Sissela Nutley, neuroznanstvenica s Instituta Karolinska. Ističe da učenici gube koncentraciju gledajući što drugi rade na ekranima te upućuje na istraživanja koja sugeriraju da čitanje na digitalnim uređajima otežava obradu informacija.
Švedska vlada se nada da će ove mjere poboljšati rezultate na PISA testiranjima. Nekadašnja predvodnica, Švedska je zabilježila nagli pad 2012. godine, a nakon kratkog oporavka, ponovno je zabilježen značajan pad u matematici i čitanju 2022. godine. Gotovo četvrtina (24 %) učenika u dobi od 15 ili 16 godina nije dosegla osnovnu razinu razumijevanja pročitanog.
Izvješće OECD-a iz siječnja ove godine zaključilo je da švedski učenici, u cjelini, imaju koristi od digitalnih alata, ali je istaknuto da prekomjerna uporaba digitalnih uređaja u nastavi matematike korelira s lošijim rezultatima. Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje u OECD-u, sugerira da je švedsko ranije “ekstremno” prihvaćanje tehnologije bez jasne pedagoške svrhe vjerojatno utjecalo na lošije rezultate.
Strah od gospodarskih posljedica
Strategija povratka knjigama izazvala je žestoke rasprave u poslovnoj zajednici. Udruga Swedish Edtech Industry upozorava da bi analognije obrazovanje moglo rezultirati time da učenici budu nepripremljeni za buduće poslove.
“Svima su potrebne osnovne digitalne vještine za ulazak na tržište rada,” tvrdi Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruge, citirajući izvješće EU-a koje procjenjuje da će 90 % poslova uskoro zahtijevati digitalne vještine. Također strahuje da će švedski “jednorozi” (tvrtke vrijedne milijardu dolara ili više), poput Spotifyja, preseliti svoje poslovanje drugdje ako u Švedskoj ne budu mogli pronaći odgovarajući IT kadar.
Podijeljena mišljenja učenika
I među učenicima u Nacki mišljenja su podijeljena.
“Internet je na neki način preuzeo mlađe generacije i primijetio sam da lakše gube fokus,” kaže 18-godišnji Alexios, koji ne želi da njegova mlađa braća i sestre koriste digitalne alate toliko koliko je koristila njegova generacija.
S druge strane, 19-godišnja Jasmine podržava digitalno obrazovanje: “Fokusirajmo se više na računala. Jer ako ćemo biti realni, cijeli svijet koristi računala.”