Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak će napraviti jedan od najvažnijih koraka na svom putu prema članstvu u Europskoj uniji, otvaranjem prve stvarne faze pristupnih pregovora u Luxembourgu. Riječ je o politički iznimno snažnom trenutku za dvije bivše sovjetske republike koje su zahtjev za članstvo podnijele ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Obje su zemlje brzo dobile status kandidata, ali je njihov napredak dugo bio blokiran oštrim protivljenjem mađarske vlade pod vodstvom Viktora Orbána.
Prema usuglašenoj odluci svih 27 država članica Europske unije, Ukrajina i Moldavija sada otvaraju prvi pregovarački klaster poznat pod nazivom “temelji”. Ovaj klaster obuhvaća ključna područja poput vladavine prava, demokracije, temeljnih prava, funkcioniranja institucija, reforme javne uprave te ekonomskih kriterija. Upravo se ovaj institucionalni i pravni blok smatra kralježnicom i najvažnijim dijelom cijelog procesa europske integracije.
Snažna poruka Moskvi i strateška potpora Kijevu
Ova povijesna odluka dolazi u trenutku kada Rusija nastavlja s intenzivnim napadima na ukrajinske gradove, uz velike gubitke i ograničene teritorijalne pomake na bojišnici. Za Kijev otvaranje pregovora ima veliku simboličku, ali i stratešku težinu jer jasno pokazuje da se europska perspektiva Ukrajine ne zaustavlja unatoč ratnom stanju. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa poručili su kako je ovo važno priznanje za odlučnost, hrabrost i naporan rad obiju zemalja u provođenju reformi pod izuzetno teškim okolnostima, naglasivši pritom da je proširenje Unije prvenstveno strateški izbor.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kako Kijev predano radi sve što je potrebno, ali je istaknuo kako je sada ključno da i Europska unija održi svoju riječ. Službeno otvaranje prvog klastera Zelenski je opisao kao značajnu političku i moralnu potporu Ukrajini i svim njezinim građanima u ovim izazovnim vremenima.
Pad dugogodišnjeg veta Budimpešte
Iako su pregovori formalno bili otvoreni još u lipnju 2024. godine, njihov stvarni i praktični početak bio je zamrznut zbog veta službene Mađarske. Do preokreta je došlo tek nakon promjene vlasti u Budimpešti i postizanja bilateralnog dogovora o osjetljivim pitanjima prava mađarske manjine, nakon čega su države članice jednoglasno dale zeleno svjetlo za početak pregovora o prvom klasteru. To ujedno otvara vrata za buduće razgovore o drugim složenim oblastima, uključujući jedinstveno tržište, okoliš te ekonomsku i socijalnu politiku.
Unatoč ovom uspjehu, europski dužnosnici upozoravaju da ulazak u punopravno članstvo neće biti brz ni jednostavan postupak. Svaka zemlja kandidat mora u svoje zakonodavstvo usvojiti tisuće europskih propisa, provesti korjenite društvene reforme i na samom kraju dobiti jednoglasnu suglasnost baš svake članice Unije.
Reformski proces kao najveći test stabilnosti
Iako u Briselu hvale dosadašnji napredak Ukrajine i Moldavije, istovremeno upozoravaju da je pred njima dug, tehnički zahtjevan i rigorozan proces. U slučaju Ukrajine poseban fokus ostaje na beskompromisnoj borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, neovisnosti pravosuđa i jačanju demokratskih institucija. Prema europskim procjenama koje prenosi Guardian, Ukrajina je do sada uspješno ispunila oko 15 posto reformi iz ambicioznog plana od deset točaka koji je dogovoren s Europskom unijom prošlog prosinca. Taj opsežni plan uključuje jačanje neovisnosti antikorupcijskih tijela, usvajanje nove antikorupcijske strategije te potpunu reformu sustava imenovanja sudaca i tužitelja. Nedavne visokoprofilne istrage i uhićenja unutar Ukrajine u Briselu se tumače kao jasan znak da tamošnje vlasti ozbiljnije pristupaju rješavanju ovih problema, ali se od Kijeva i dalje očekuje brži tempo reformi.
Za Ukrajinu članstvo u Europskoj uniji nije samo ekonomski ili politički cilj, već i pitanje dugoročnog opstanka i nacionalne sigurnosti. Budući da je punopravno članstvo u NATO savezu i dalje politički blokirano dok traje ratni sukob, europska integracija postaje jedan od glavnih oslonaca cjelokupne ukrajinske obrambene strategije. Dio europskih analitičara smatra da Brisel prema Ukrajini mora pristupiti prvenstveno kao prema prvorazrednom sigurnosnom pitanju. Heather Grabbe, bivša savjetnica Europske komisije za proširenje, upozorila je da bi eventualno razočaranje Ukrajine u Europsku uniju bilo iznimno opasno za europsku sigurnost, s obzirom na to da je riječ o zemlji koja trenutačno posjeduje najiskusniju i najspremniju vojsku na europskom kontinentu. Zbog toga otvaranje ovih pregovora nadilazi tehničku proceduru i predstavlja jasnu poruku da Europska unija, nakon godina oklijevanja, Ukrajinu i Moldaviju trajno vidi kao neizostavan dio vlastite sigurnosne, političke i geopolitičke budućnosti.