Također je otkriveno da muškarci pokazuju “manju zabrinutost zbog klimatskih promjena” te su “manje ambiciozni i manje aktivni u politici zaštite okoliša”.
Dok se čovječanstvo približava nepovratnoj klimatskoj šteti, maskulina ponašanja prozvana su “lošima za planet”. Novi rad više od 20 znanstvenika iz 13 različitih zemalja analizirao je postojeća istraživanja o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju i ekološkom kolapsu – te kako su ona povezana s onim što muškarci rade.
Objavljen u časopisu Norma: International Journal for Masculinity Studies, rad pod nazivom “Muškarci, maskuliniteti i planet na kraju (M)Antropocena”, pokriva raznolika pitanja poput negiranja klimatskih promjena u politici kanadskih naftovoda, ekoloških utjecaja kineskih politika u Tihom oceanu, online influencera u Finskoj koji promiču konzumaciju mesa te pozitivnih akcija muških aktivista u Africi, Latinskoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem svijeta.
Je li maskulinitet loš za okoliš?
Istraživači su otkrili da muškarci općenito imaju veći ugljični otisak i veći utjecaj na okoliš kroz potrošnju, posebice kada je riječ o putovanjima, prijevozu, turizmu i konzumaciji mesa.
Više je studija istaknulo rodni jaz u emisijama stakleničkih plinova. Na primjer, studija iz 2025. godine koja je obuhvatila 15.000 ljudi u Francuskoj otkrila je da muškarci ispuštaju 26 posto više zagađenja od žena kroz prijevoz i hranu. Tim također upozorava da muškarci često pokazuju “manju zabrinutost zbog klimatskih promjena”, da su “manje ambiciozni i manje aktivni u politici zaštite okoliša” te su manje voljni mijenjati svakodnevne navike kako bi se uhvatili u koštac s ovim rastućim problemom.
Prošlogodišnja studija objavljena u Journal of Environmental Psychology otkrila je da muškarci s višim razinama “stresa maskuliniteta” (zabrinutost da će izgledati feminizirano) izražavaju manju brigu o klimatskim promjenama i vjerojatnije je da će izbjegavati ekološki prihvatljivo ponašanje, poput kupovine ekoloških proizvoda, kako bi zadržali, najčešće, tradicionalni maskulini imidž.
Muškarci su također skloniji biti uključeni u vlasništvo, upravljanje i kontrolu nad teškim, kemijskim, ugljično utemeljenim i industrijaliziranim sektorima poput poljoprivrede, uz druge ekstraktivne industrije s visokim utjecajem na okoliš, te naravno, militarizam, navodi se u radu.
‘Negativni utjecaji’ muškaraca
“Sada postoji mnogo istraživanja koja pokazuju jasne negativne utjecaje ponašanja nekih muškaraca na okoliš i klimu”, kaže profesor Jeff Hearn, urednik rada i profesor sociologije na Sveučilištu u Huddersfieldu. “Ono što zapanjuje jest to kako taj aspekt nije prisutan u većini rasprava i politika o održivijem svijetu.”
Istraživači dodaju da se ovi “štetni obrasci” odnose posebno na elitne, bijele eurozapadne muškarce, za razliku od muškaraca s niskim prihodima na globalnom jugu.
Ipak, rad na kraju priznaje da postoje i neki muškarci koji rade “hitno i energično” kako bi promijenili te negativne tendencije.
