Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Madonninoj kćeri ni rodbinske veze ovaj put nisu pomogle: Pogledajte trenutak kad je nisu pustili na party za koji se pažljivo sredila!
    • Samo nekoliko mjeseci nakon odluke da se ipak neće rastati, Sylvester Stallone i njegova supruga spremaju veliku novost!
    • Kremlj se oglasio o Vučićevoj izjavi o uvođenju sankcija Rusiji: ‘Razumijemo da su pod pritiskom‘
    • Zvijezda Backstreet Boysa uzvraća ženama koje su ga optužile za seksualno zlostavljanje: ‘Osmislile su zavjeru‘
    • ‘Poljubio ga je i vratio majci‘: Suprug Paris Hilton napustio svoje dijete u rađaonici?
    • Magičan sastojak koji bismo trebali dodati jajima ako se želimo riješiti sala na trbuhu
    • Preminuo je legendarni modni dizajner Paco Rabanne
    • Izgubio je desetke milijuna dolara trgujući kriptovalutama, raspao mu se brak, a na terenu se umorio od dokazivanja
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Kolumne

    POLITIKA U BIH… Iako djelomično ignorirana, ova je studija i sjajna i važna

    republikaBy republika05/09/2021Updated:05/09/2021Nema komentara5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Bio sam ko-recenzent komprativne politološke studije dr. sc. Gordane Iličić „Politika u BiH. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti“, u društvu uglednoga profesora politologije FPZ-a u Zagrebu Branka Caratana i mentora profesorice Iličić tijekom izrade njezine doktorske disertacije.

    Piše: Prof. dr. sc. Mile Lasić/Digitalna demokracija

    Ne trebam ni objašnjavati: bio sam počašćen ovom ponudom. Jer, rukopis uvažene politologinje Iličić je cjelovita komparativna studija političkog sustava u BiH, u kojoj je predmet istraživanja konzistentno sagledan, te izložen kao jasna struktura u pet umreženih poglavljana circa 300 stranica. K tomu, u ovoj studiji je demonstrirano i vrhunsko poznavanje domaće i svjetske literature koja se tiče teorija nacija i nacionalizma, te posebice upućenost u demokratske metode upravljanja razlikama u višenacionalnim zajednicama, uključujući metode federalizma i konsocijacije, dok su preostale dvije metode iz ovog seta (tzv. hegemonistička kontrola i intervencija „treće strane“) s pravom zanemarene, jer su sve upitnije u vremenima kulturološkog senzibilizma i novog liberalizma.

    Uostalom, u studiji iznijeti nalazi i sugestije su i usporedivi i provjerljivi, kao što i zahtijevaju visoki metodološki standardi u svim društvenim znanostima, pa i u politologiji, u politološkim komparativnim studijama ovoga tipa. Drugim riječima, autorica Iličić se koristi i oprobanim metodama i odgovarajućom literaturom i odgovarajućim izvorima, navodeći i argumentaciju autora koji su skeptični prema upravljanju nacionalnim razlikama, ili prema konceptu multikulturalizma i interkulturalizma. Posve je druga stvar što u BiH neće da se zna ili uglavnom i ne zna za razliku između demokratskih metoda upravljanja razlikama i onih nedemokratskih, počev od genocida i nasilnog premještanja stanovništva do perfidne nasilne asimilacije i drugih.

    Rukopis kolegice Iličić ima i inovativni karakter, posebice kad kritički propituje i teorije i prakse tzv. većinske demokracije i tzv. konsenzualnih demokracija, pa je utoliko nadmoćan onim studijama u BiH koje jednostrano veličaju modele tzv. većinske demokracije vs. modeli federalizacije i konsocijacije. I osobno sam čvrsto uvjeren da se do političke zajednice u višenacionalnoj zemlji kakva je BiH ne može stići bez demokratskih metoda upravljanja razlikama, što podrazumijeva i doslovice njihovu primjenu u svakoj administrativnoj jedinici i u cijeloj BiH …

    Imao sam potrebu, pak, uz ovu načelnu preporuku dodati i par zapažanja uz Predgovor i sva četiri poglavlja koja slijede. Načelno kazano, autorica ove izvrsne studije dr. sc. Gordana Iličić posvjedočila je i cjelinom i pojedinim dijelovima sjajnu stručnu i znanstvenu politološku izobrazbu, te sposobnost komparacije upravo temeljem dobroga uvida u vrhunsku literaturu o nacijama i nacionalizmu. No, najvažnije je što se tim putom i na tim temeljima pozabavila uspješno s demokratskim metodama upravljanja razlikama, posebice federalizmom i konsocijativnom demokracijom, čime se implicitno odredila i naspram nedemokratskih metoda eliminiranja razlika u višenacionalnim zemljama kakva je i BiH.

    S krasnom ambicijom da se BiH usporedi, prvo, s onim višenacionalnim zemljama koje su upravo putem konsocijacijskih (i federalističkih) metoda upravljanja razlikama postale zrele demokracije, ili barem pripremljene za tzv. većinsku demokracije, kakav je slučaj i Ujedinjenog kraljevstva Nizozemske i Republike Austrije, pa potom i Švicarskom konfederacijom (Konfederatio Helvetica), koja je upravo putem metoda suglasne demokracije (Konkordanz) od sebe napravila zemlju tzv. izvršnog federalizma (Vollzugsfoederalismus) i uzoritom zemljom u svakom pogledu.

    Dragocijena su, naravno, i ukazivanja autorice Gordane Iličić na metode upravljanja razlikama u Kraljevini Belgiji, višenacionalnoj zemlji-članici EU, kao i zemlji klasičnog „zamrznutog konflikta“ kakva je Cipar, čiji je tzv. grčki dio članica EU. I ovdje se radi i o izravnom i o implicitnom odgovoru svima onima u BiH koji nakaradno tumače proces pristupanja EU tako što forsiraju notorne neistine kako preuzimanje acquisa podrazumijeva i centralizaciju i unitarizaciju. I na kraju, nije nevažno što je u ovoj studiji stručno problematizirana i tzv. etnička demokracija u Izraelu.

    Sve su pobrojane predradnje u prvom poglavlju studije dr. sc. Gordane Iličić bile potrebne, dakle, kako bi se u naredna četiri poglavlja mogla pozabaviti eksplicitno Bosnom i Hercegovinom, smještajući s pravom i „case study“ ove zemlje u kontekst totalno podijeljenih i nefunkcionalnih zemalja-država. U drugom dijelu studije, naslovljenom „Struktura društva i etnički rascjepi“ znalački je, pak, ukazano na povijesne i političke kontekstualizacije, koje su vodile užasnim međusobnim konfrontacijama u tzv. jugoslavenskim ratovima (1991-1995). Oni su u BiH i definitivno od postojećih razlika u vjerozakonskom pogledu proizveli „zakašnjele nacije“, nesposobne da se oforme u „nacije države“, ili da razumiju svoju sudbinu unutar višenacionalne međunarodno priznate i unutarnje još uvijek nepriznate zemlje.

    Za pohvaliti su posebice i odjeljci trećeg poglavlja s reinterpretacijama mirovne konferencije o Jugoslaviji u organizaciji bivše Europske zajednice (incl. 10 mišljenja Badinterova povjerenstva), pa potom i osvrti na mahom problematične intervencije tzv. međunarodne zajednice u BiH, počev od Cutilierovog plana pa do Washingtonskog sporazuma. Jednako se ozbiljno mogu vrednovati i dijelovi četvrtog poglavlja studije Gordane Iličić posvećeni posljedicama nesavršenoga i dijelom nedorečenoga Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

    U petom dijelu studije, profesorica komparativnih politika u međunarodnim odnosima, uvažena kolegica Gordana Iličić, pokazala je, pak, sposobnost sinteze, dotaknuvši vrlo stručno i par službenih post-daytonskih inicijativa za promjene Ustava BiH (Travanjski paket, Prudski sporazum, Butmirski proces). Ovo mogu posvjedočiti i kao član Ekspertne skupine za promjene Ustava Federacije BiH koju je početkom 2013. godine formirala američka administracija da bi na kraju te godine i ta administracija odustala od bilo kakvih ustavnih promjena u BiH. Otuda je i „mrka kapa“ za bilo kakve bitnije promjene ustavne materije u BiH, što su skoro istovjetni i moji i skeptični nalazi profesorice Iličić glede ustavnih promjena u BiH, koje su do daljnjega mission impossible…

     

    (Iz recenzije studije Gordane Iličić: “Politika u Bosni i Hercegovini. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti“, Pressum, SUM, Mostar, 2020.)

     

     

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    02/02/2023

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    18/01/2023

    SVE ZA FOTELJU – Loš reality show s Konakovićem, Nikšićem, Fortom u glavnoj ulozi

    16/01/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Evolucija u BiH ili kako politički (pre)živjeti

    Poruke mira iz Srpske

    Najnovije

    Madonninoj kćeri ni rodbinske veze ovaj put nisu pomogle: Pogledajte trenutak kad je nisu pustili na party za koji se pažljivo sredila!

    Samo nekoliko mjeseci nakon odluke da se ipak neće rastati, Sylvester Stallone i njegova supruga spremaju veliku novost!

    Kremlj se oglasio o Vučićevoj izjavi o uvođenju sankcija Rusiji: ‘Razumijemo da su pod pritiskom‘

    Zvijezda Backstreet Boysa uzvraća ženama koje su ga optužile za seksualno zlostavljanje: ‘Osmislile su zavjeru‘

    ‘Poljubio ga je i vratio majci‘: Suprug Paris Hilton napustio svoje dijete u rađaonici?

    Kolumne

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    SVE ZA FOTELJU – Loš reality show s Konakovićem, Nikšićem, Fortom u glavnoj ulozi

    Ubojite igre oko Dinama

    Promo

    ‘Pisanje između redova’ – knjiga Faruka Kajtaza – “Britka pera, ‘oštar’ na obaraču”

    U Mostaru tradicionalni Božićni koncert i božićni prijem povodom pravoslavnog Božića

    HKD Napredak dodjeljuje stipendije

    Sljedeće godine 20. Jubilarna međunarodna PRO PR konferencija na Plitvičkim jezerima

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.