Vatikan je u četvrtak objavio da su svećenici i članovi odmetnute katoličke skupine, koja je zaredila četiri nova biskupa protivno volji pape Lava XIV., u raskolu (šizmi) te da su izopćeni iz Crkve.
Svećeničko bratstvo svetog板块Pija X. (SSPX), ultratradicionalistička skupina, provelo je ređenja u srijedu bez papinskog odobrenja, unatoč opetovanim apelima pape Lava da promijene svoju odluku.
Kao odgovor na to, Vatikanski dikasterij za nauk vjere objavio je u četvrtak dekret u kojem se navodi da su četvorica biskupa izopćena (ekskomunicirana), zajedno s dvojicom biskupa koji su sudjelovali u samom obredu ređenja. Izopćenje znači da su isključeni iz primanja sakramenata Crkve. U popratnom pojašnjenju dodaje se da su svećenici koji pripadaju bratstvu, kao i vjernici laici koji mu se “formalno priklone”, također u raskolu i izopćeni.
Dekret strogo upozorava sve “klerike i vjernike laike” da formalno ne slijede bratstvo, jer će u protivnom automatski snositi kaznu izopćenja.
U svom posljednjem apelu upućenom skupini u ponedjeljak, papa Lav je upozorio da bi ređenja predstavljala “raskolnički čin” i “grijeh iznimne težine”, stoga je ova presuda Vatikana sveobuhvatan potez u suzbijanju djelovanja ove skupine.
Uvjeti za povratak u Crkvu
Tijekom kasnog poslijepodneva u četvrtak, Dikasterij za nauk vjere utvrdio je korake koje svećenici moraju poduzeti kako bi im se omogućio povratak u redoviti crkveni život. To uključuje osobno pisanje pisma Papi s molbom za ukidanje izopćenja, prenio je Vatican News. Svećenici također moraju potpisati ispovijest vjere i obvezati se da neće javno napadati Papu i njegov nauk, uz ispunjavanje drugih propisanih uvjeta.
Papa Lav se nije javno očitovao otkako su ređenja izvršena.
Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, izrazio je u srijedu svoju “duboku žalost” zbog ređenja, kazavši da ona “ruše jedinstvo Crkve i povlače za sobom vrlo specifične sankcije – u osnovi, izopćenje”.
Bratstvo (SSPX) je 1970. godine u Švicarskoj osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, no pet godina kasnije službeno ga je ukinuo biskup Fribourga. Godine 1988. skupina je zaredila četiri biskupa bez odobrenja Vatikana, što je tada dovelo do njihova izopćenja.
Ovaj najnoviji potez Vatikana ide znatno dalje od sankcija iz 1988. godine, koje su bile ograničene samo na biskupe. I dok je papa Franjo prethodno bio dopustio bratstvu podjeljivanje sakramenata ženidbe i ispovijedi, nova vatikanska odluka jasno navodi da će se svaka ženidba ili ispovijed koju podijeli ova skupina smatrati “nevažećom”.
Ipak, u bilješci se napominje da će “Crkva, kao majka koja brine, s iskrenom ljubavlju i aktivnom skrbi dočekati sve one koji se žele vratiti u puno zajedništvo”.
Korijeni sukoba u Drugom vatikanskom saboru
U samom središtu odvajanja od službene Crkve bilo je protivljenje nadbiskupa Lefebvrea i njegovih sljedbenika crkvenim reformama koje je 1960-ih uveo Drugi vatikanski sabor.
Takozvani “lefevrovci” ne prihvaćaju saborski nauk o vjerskoj slobodi, ekumenizmu (odnosu prema drugim kršćanskim denominacijama i religijama) te reforme katoličkog bogoslužja, poput slavljenja mise na narodnim jezicima umjesto na latinskom. Jedna od glavnih reformi Sabora bila je i osuda svih oblika antisemitizma.
Tijekom svog pontifikata, papa Lav XIV. stavio je crkveno jedinstvo kao prioritet, držeći da je temeljni kamen tog jedinstva upravo poveznica između pape i biskupa.
Papa je 16. lipnja u razgovoru s novinarima istaknuo da lefevrovci “odbijaju prihvatiti određene temeljne elemente Crkve, počevši od nekoliko točaka Drugog vatikanskog sabora”. O planiranim ređenjima tada je poručio: “Ako je to izbor koji donose, žao mi je, ali moramo ići naprijed.”
Skupina ima aktivnu prisutnost u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Missouriju i sjemeništem za obuku svećenika u Dillwynu u Virginiji. Jedan od novoovlaštenih biskupa zaredenih u srijedu je otac Michael Goldade, koji upravlja tim sjemeništem.
“Moderna crkva je pustinja koja ubija sve što dotakne”, izjavio je Goldade na službi nakon održanih ređenja.