Nakon 98 saslušanja u gotovo godinu i pol dana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu okončao je svoje svjedočenje u tri spojena procesa koji se protiv njega vode. Dok se zemlja priprema za prijevremene parlamentarne izbore, koji će se prema procjenama analitičara održati početkom rujna (s 8. rujna kao najizglednijim datumom), ključno pitanje ostaje: koliko je pravni pritisak naštetio najdugovječnijem izraelskom lideru?
Netanyahu je ušao u povijest kao jedini aktualni premijer Izraela koji je stao pred sud zbog optužbi za korupciju. Bude li proglašen krivim, prijeti mu zabrana obnašanja javnih dužnosti, što bi značilo definitivan kraj njegove političke karijere.
Tri fronte pravne bitke
Sudski postupak, koji traje još od 2020. godine, objedinjuje tri odvojena predmeta:
- “Afera poklona” (Prijevara i zlouporaba položaja): Tereti ga se za primanje darova (luksuznih predmeta) u vrijednosti od oko 180.000 eura od holivudskog producenta i bivšeg špijuna Arnona Milchana te australskog milijardera Jamesa Packera, u zamjenu za političke usluge.
- Dogovor s medijskim mogulom: Optužba se temelji na navodnom koruptivnom dogovoru s Arnonom Mozesom, izdavačem lista Yedioth Ahronoth. Netanyahu je navodno ponudio slabljenje konkurentskog lista Israel Hayom u zamjenu za povoljnije praćenje u Mozesovim medijima.
- Slučaj Bezeq (Podmićivanje): Najteža optužnica u postupku. Tereti Netanyahua da je telekomunikacijskoj tvrtki Bezeq i njezinom vlasniku Shaulu Elovitchu osigurao regulatorne pogodnosti, dok je zauzvrat dobio pozitivan medijski tretman na utjecajnom portalu Walla.
Netanyahu od početka dosljedno odbacuje sve optužbe, nazivajući proces “političkim progonom”. U studenome 2025. zatražio je i predsjedničko pomilovanje, uz izravnu potporu Donalda Trumpa koji je pisao izraelskom predsjedniku Isaaku Herzogru. Međutim, Herzog je zahtjev odbio, naglasivši da nema pravnog presedana za pomilovanje dužnosnika prije izricanja presude.
Oslabljen lider i narušen imidž “gospodina Sigurnosti”
Iako Netanyahu u kampanju ulazi kao iznimno iskusan politički operativac, njegova je pozicija ozbiljno poljuljana. Ključni čimbenik slabljenja njegove potpore nije samo suđenje, već i dramatični sigurnosni propusti.
Hamasov napad 7. listopada 2023. trajno je narušio njegov imidž sigurnosne kompetentnosti. Činjenica da je do primirja i razmjene talaca došlo tek u listopadu 2025. potaknula je optužbe oporbe i javnosti da je Netanyahu namjerno prolongirao rat u Gazi kako bi odgodio suđenje i osigurao vlastiti politički opstanak.
Dodatni udarac njegovom rejtingu zadao je i Trumpov dogovor s Iranom postignut bez sudjelovanja Izraela, što golema većina Izraelaca (preko 92%) vidi kao iransku pobjedu. Prema anketama Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, potpora Netanyahuu na premijerskoj poziciji pala je s 40,5% u ožujku na 29,4% u lipnju.
Uspon oporbe i nova politička lica
Netanyahuovoj stranci Likud na ovim izborima prijete dva snažna oporbena bloka:
- Koalicija “Beyachad” (Zajedno): Formirana krajem travnja, predvođena bivšim premijerom Naftalijem Bennettom i Yairom Lapidom. Bennett se pozicionira kao pragmatična alternativa trenutnom kaosu, namjerno ne isključujući u potpunosti mogućnost postizborne suradnje s desnicom kako bi privukao njezine birače.
- Stranka “Yashar” (Pravedno): Najveće iznenađenje kampanje predvodi bivši načelnik Glavnog stožera IDF-a, Gadi Eisenkot. Njegov vojni autoritet i reputacija nekorumpiranog čovjeka privlače centrističke birače. Lipanjske ankete pokazuju da je Yashar izjednačen s Likudom (svaki po 23 mandata), čime je Eisenkot pretekao koaliciju Beyachad.
Postizborni scenariji: Nastavak političkog kaosa?
Izbori za 120 mjesta u Knessetu, gdje je za sastavljanje vlade potreban 61 mandat, prema trenutnim projekcijama donose potpunu blokadu. Anketa lista Haaretz predviđa mrtvu utrku – 50 mandata za Netanyahuov blok i isto toliko za ujedinjenu oporbu.
Matematička jednadžba za oporbu je iznimno teška jer bez glasova arapskih stranaka ne mogu dosegnuti magičnu brojku od 61 mandata, a i Bennett i Eisenkot su tu opciju već javno odbacili.
Analitičari stoga predviđaju tri moguća scenarija nakon izbora:
- Potpuna pat-pozicija koja vodi u novi izborni ciklus.
- Krhka i nestabilna koalicijska vlada kratkog vijeka.
- Politički teška i kompromisna vlada nacionalnog jedinstva.
Iako je želja građana Izraela za promjenama stvarna, politička rascjepkanost i nedostatak suštinski drukčije političke alternative sugeriraju da bi se politički kaos u zemlji mogao nastaviti i nakon jesenskih izbora.