U svjetlu drugog dana boravka u Hercegovini američkog otpravnika poslova u Veleposlanstvu SAD-a u BiH Johna Ginkela s predsjednicima četiri županijske vlade, gradonačelnikom Mostara i predsjedateljem GV Mostara te predsjednicima oporbenih stranaka s hrvatskog sprektra i dalje je glavna tema razgovora plinovod Južna plinska interkonkecija i rješavanje pitanja poput raspolaganja državnom imovinom.
Ipak, vijest dana pristiže iz Washingtona, gdje je Aluminij Industres u vlasništvu Izraelca Amira Gross Kabirija potpisao 20-godišnji ugovor o uvozu američkog LNG-a za potrebe svojih pogona, što dovoljno govori o odlučnosti američke administracije na ustrajavanju u brzom rješenju pitanja za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija. To znači kako ovaj izraelski biznismen ne namjerava još izvjesno vrijeme napustiti BiH već upravo suprotno – nastaviti s gospodarskim rastom. Podsjetimo i na to kako je krajem prošle godine Aluminij Industriesu produžen ugovor o najmu pogona i poslovnih prostorija bivšeg mostarskog Aluminija, ali o detaljima o uvjetima ugovora javnost nije upoznata. No, to ujedno pokazuje i kako bi se značajno mogao skratiti rok izgradnje s prije procijenjenih sedam godina.
Amir Gross Kabiri u Washingtonu potpisao Memorandum o razumijevanju – 20 godina uvoza LNG-a za Aluminij Industries
Naime, u svjetlu jučerašnjeg Transatlantskog summita o sigurnosti opskrbe plinom, au organizaciji predsjednika Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju i ministra unutarnjih poslova, Douga Burguma, te potpredsjednika Vijeća i ministra energetike, Chrisa Wrighta, predsjednik M.T. Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i predsjednik Atlantic-See LNG Tradea, Alexandros Exarchou, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za dugoročni ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG).
Vijest su potvrdili Gross Kabiri i Abraham Grupa te su istaknuli kako se sporazumom osigurava stabilna isporuka američkog ukapljenog prirodnog plina za Aluminij Industries, podružnicu M.T. Abraham Grupe iz koje su istaknuli kako je to “najznačajniji projekt opskrbe američkim ukapljenim prirodnim plinom Bosni i Hercegovini i regiji”.
“Aktivna prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u BiH omogućuje daljnji priljev ulaganja, osiguravajući rast i sigurnost”, napisao je Gross Kabiri.
Podsjetimo, nakon što je Aluminij Industries unajmio proizvodne pogodne ugašenog mostarskog Aluminija, u vrlo kratko vrijeme postao je jedan od najvećih proizvođača aluminija u jugoistočnoj Europi.
“Potpisani Memorandum o razumijevanju postavlja temelje za 20-godišnji ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom između M.T. Abraham Grupe i Atlantic-See LNG Tradea, koji će biti finaliziran i potpisan do kraja 2026. godine. Ukapljeni prirodni plin isporučivat će kompanija Venture Global Commodities, putem plinovoda Južne plinske interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani (CCGT) Aluminij Industrije. Kombinirana plinsko-parna elektrana osigurat će stabilnu opskrbu električnom energijom za primarnu proizvodnju aluminija u Aluminijevoj talionici. Spomenuta transakcija dio je strateških ciljeva predsjednika Donalda J. Trumpa usmjerenih na jačanje transatlantske suradnje u području sigurne i diversificirane opskrbe prirodnim plinom za Europu, uključujući povećane isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina prema istočnoj Europi i zapadnom Balkanu”, izvijestili su iz Abraham Grupe.
Amir Gross Kabiri, predsjednik M.T. Abraham Grupe, istaknuo je zahvalnost na povjerenju koje je američka administracija ukazala M.T. Abraham Grupi jer su “odabrani za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH”.
“Time ćemo osigurati stabilnu opskrbu energijom u Hercegovini, što će podržati razvoj industrije, otvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarstvo da ostvari svoj puni potencijal. Želim izraziti zahvalnost veleposlanici Kimberly Guilfoyle na njezinoj odlučnosti i predanosti u pripremi terena za daljnji razvoj energetskog sektora u regiji Balkana. Aktivna prisutnost Sad-a u BiH potiče priljev novih investicija, čime se osiguravaju daljnji rast i sigurnost”, naveo je Amir Gross Kabiri na svom Facebook nalogu.
Predsjednici četiri županijske vlade na sastanku s Ginkelom
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) Predrag Čović, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Vukadin i predsjednik Vlade Srednjobosanske županije (SBŽ) Tahir Lendo danas su u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru, održali zajednički sastanak s otpravnikom poslova u Veleposlanstvu SAD-a u BiH Johnom Ginkelom.
Na ovom sastanku, u izaslanstvu američkog veleposlanstva bili su i zamjenica voditelja Političkoga odjela u Veleposlanstvu Lynda Hinds, Joseph Rosenshtein iz Gospodarskoga odjela te Svjetlana Buhovac iz Ureda Veleposlanstva SAD-a u Mostaru.
Kako je priopćeno iz Vlade HNŽ-a, glavnom temom razgovora bilo je pitanje važnosti projekta plinovoda Južne plinske interkonekcije i pitanje nužnosti rješenja raspolaganja državnom imovinom za svaki budući gospodarski razvitak. Sudionici sastanka dotaknuli su se i drugih aktualnih tema, ponajviše gospodarske problematike i daljnje podrške Bosni i Hercegovini na njezinu europskomu i euroatlantskom putu.
Današnji sastanak dolazi nakon jučerašnjeg sastanka Ginkela s predsjednicim pet partnerskih hrvatskih političkih stranaka – Ilijom Cvitanovićem predsjednikom HDZ 1990, Slavenom Ragužom (HRS), Ivanom Vukadinom (HNP), Ivom Tadićem (HDS) i Marijom Karamatićem (HSS), kao i gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjedateljem Gradskog vijeća Mostara Đanijem Rahimićem. Najvažnija tema svim ovih sastanaka je upravo Južna plinska interkonekcija, projektu prema kojem su svi akteri izjasnili nedvosmislenu podršku. Već prije Ginkel je najavio intenziviranje razgovora oko ovog projekta čija bi izgradnja, kako je rekao, trebala početi ove godine.
To bi za domaće političare, nenavikle na brzo rješenje pitanja, mogao biti veliki izazov s obzirom na neriješeno pitanje raspolaganja državnim zemljištem.
Kasnije u srijedu, Ginkel se sastao i s predsjenikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. I tu su teme bile iste: aktuala i buduća američka ulaganja te projekti od strateške važnosti za BiH.
Kko je priopćeno nakon sastanka, posebna pozornost posvećena je projektu Južne interkonekcije, kao i daljnjim koracima nužnim za njegovu provedbu. Sugovornici su istaknuli važnost nastavka suradnje i ubrzanja realizacije strateških projekata koji doprinose energetskoj sigurnosti, gospodarskom razvoju i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
/Republika/