Dok se akumulirani poslovni gubici penju na vrtoglavih 900 milijuna konvertibilnih maraka (više od 460 milijuna eura), ruski vlasnici spas za posrnulog giganta sada pokušavaju pronaći u potpuno novoj djelatnosti – recikliranju plastike, piše Radio Slobodna Evropa.
Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona i stupova industrije u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji u potpunosti ugašena, bez ijedne prerađene litre nafte. Menadžment ovog poduzeća prenamjenom proizvodnje i reciklažom plastičnog otpada sada očajnički pokušava izaći iz golemih milijunskih minusa u kojima se nalazi.
Nakon katastrofalne eksplozije u krugu rafinerije u listopadu 2018. godine, prerada sirove nafte u Brodu, gradiću na obali Save na samoj granici s Hrvatskom, potpuno je obustavljena. Nekadašnji proizvodni kompleks danas, u smanjenom kapacitetu, uglavnom služi tek kao obično skladište za benzin i naftne derivate.
Više puta obećavana modernizacija ostala mrtvo slovo na papiru
Prije tri godine uprava je pompozno najavljivala gradnju moderne elektrane na plin unutar kruga rafinerije, no taj elektroenergetski projekt do danas nije maknuo s mrtve točke. Ruski većinski vlasnici u proteklim su desetljećima više puta javno obećavali potpunu modernizaciju jedine operativne rafinerije nafte u BiH, no konkretni tehnološki koraci nikada nisu provedeni u djelo.
Vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska još su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno s Rafinerijom ulja u Modriči i raširenom mrežom benzinskih postaja “Nestro Petrol”, prodale ruskoj kompaniji “NjeftegazinKor” za 236 milijuna maraka (blizu 120 milijuna eura). Te su tvrtke danas pravno ujedinjene unutar “Optima grupe”, društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanog 2008. godine sa sjedištem u Banjoj Luci. Iz “Optime” su na službeni upit Radija Slobodna Evropa o daljnjim planovima za sudbinu rafinerije šturo odgovorili kako se sve informacije o poslovanju redovito objavljuju isključivo „putem korporativnih internetskih stranica i službenih priopćenja za javnost”.
Recikliranje plastike – najnoviji, radikalan plan vlasnika
Suočeni s dugogodišnjom obustavom primarne djelatnosti, vlasnici rafinerije sada planiraju izgraditi industrijsko postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, projektiranog kapaciteta od 32 tone prerađenog otpada na dan. Rafinerija je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a već službeno dostavila zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš ovog reciklažnog pogona.
Kako pokazuje službena projektna dokumentacija, unutar proizvodne hale u dvije odvojene linije prerađivat će se otpadne plastične folije i PET ambalaža. Nova planirana hala nalazit će se upravo na zemljištu gdje je nekada radilo jedno od ključnih postrojenja za preradu sirove nafte.
Financijski minus od skoro milijardu maraka i upozorenja revizora
Prema najnovijim financijskim izvještajima ovog dioničkog društva, rafinerija je u prvih šest mjeseci tekuće godine ostvarila novi čisti gubitak veći od 31 milijun maraka (oko 15,9 milijuna eura). Kada se to pribroji ranijim godinama, ukupni akumulirani gubitak kompanije iznosi zastrašujućih 914 milijuna maraka (blizu 467 milijuna eura).
U prošlogodišnjem revizorskom izvještaju izričito se naglašava da rafinerija u potpunosti ovisi o kontinuiranoj financijskoj podršci svog matičnog društva, ruske državne kompanije “Zarubežnjeft” sa sjedištem u Moskvi, čija je kći-tvrtka “NjeftegazinKor”. Navodi se kako je ruska strana početkom veljače ove godine dostavila službeno pismo podrške u kojemu se obvezala da će u idućih godinu dana pružati financijske injekcije rafineriji te da je, unatoč katastrofalnim brojkama, neće likvidirati.
Osim ogromnih nagomilanih dugova, neovisni revizori su upozorili i na opasnu nelikvidnost: kratkoročne obveze rafinerije (kratkoročni krediti, neisplaćene plaće, porezi i dospjele kamate) veće su od cjelokupne obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za čak 133 milijuna maraka (68 milijuna eura).
„Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može izazvati opravdanu sumnju u pogledu sposobnosti Društva da nastavi s poslovanjem po načelu trajnosti poslovanja”, naglasili su revizori u svom službenom mišljenju.
Poznati ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe za RSE kako se u ponašanju uprave ne vidi nikakva jasna, dugoročna strategija. „Obnavljanje proizvodnje zahtijeva golema kapitalna ulaganja i kompleksno servisiranje opreme koje se u rafinerijama mora raditi svakih osam godina, takozvani kapitalni remont”, objašnjava Pavlović. Dodaje kako je cijela ruska grupacija iznimno zatvorena prema javnosti, da trenutno preživljavaju isključivo od puke preprodaje uvoznog goriva, dok se samom infrastrukturom rafinerije zapravo nitko ozbiljno ne bavi. „Imam informaciju da su u međuvremenu plaćene sve tekuće obveze prema Poreznoj upravi RS-a, tako da ovo poduzeće formalno ide nekuda, ali nitko sa sigurnošću ne može reći u kojem smjeru”, zaključuje Pavlović.