Dok američki predsjednik Donald Trump nastavlja pozorno praćen posjet Pekingu kako bi s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom razgovarao o trgovini i sigurnosti, Europa se sa strepnjom pita kako će se uklopiti u ishode tog susreta.
Dobro jutro. Angela Skujins piše vam ovaj četvrtkov bilten iz belgijske prijestolnice, gdje mogu s tihom sigurnošću reći da su svima onima koji ne uživaju u državnom prazniku oči čvrsto uprte u ono što se događa gotovo 8000 kilometara istočnije.
Prije nego što je američki predsjednik Donald Trump u utorak napustio Bijelu kuću i krenuo na gotovo 14-satni let za kinesku prijestolnicu, jednostavnim je rječnikom istaknuo važnost ovog posjeta. „Mi smo dvije supersile”, rekao je bez ustručavanja.
„Mi smo najsnažnija nacija na svijetu u vojnom smislu. Smatra se da je Kina na drugom mjestu”, dodao je Trump. Nakon slijetanja, obojica predsjednika izrazila su nadu da će sastanak – koji se smatra najvažnijim bilateralnim susretom u 2026. godini – uroditi plodom po pitanju rata u Iranu, trgovine i Tajvana.
No, Xi Jinping je upozorio na to kako bi se sastanak mogao percipirati sa strane te je upitao svog kolegu mogu li dvije zemlje nadići „Tukididovu zamku” i „iskovati novi model odnosa između velikih sila”. Referirao se na ideju da, kada sila u usponu prijeti istisnuti etabliranu silu, rezultat često bude rat. „Čast mi je biti s vama. Čast mi je biti vaš prijatelj”, uzvratio je Trump.
Europa na marginama: Strah od dogovora u dvoje
Kako piše Stefan Grobe, Europa sve ovo promatra s periferije, pitajući se kako će se kontinent naći ukliješten između dviju supersila, i hoće li uopće.
Glavna točka spora su rijetki zemni metali, pri čemu Kina drži monopol nad 17 elemenata koji se koriste za proizvodnju ključnih tehnologija. Problem je u tome što Peking može – i već je to činio – zatvoriti opskrbu poput slavine. Baš kao i Bruxelles, i Washington žudi za ovim mineralima.
Najgori mogući scenarij za Europu jest taj da Trump, koji je u Peking otputovao pod najmračnijim ekonomskim oblacima svoje političke karijere, sklopi dogovor koji će europski blok ostaviti na cjedilu. Stručnjaci ne mogu isključiti takav ishod.
„Realistično gledano, razgovori Trumpa i Xija postaju vrlo bilateralni”, rekao je Jonas Parello-Plessner, gostujući suradnik u indo-pacifičkom programu Njemačkog Marshallovog fonda (GMF). „A jedno je sigurno – Trump će govoriti samo u svoje ime.”
Zastupnik u Europskom parlamentu Michael Bloss, član izaslanstva zaduženog za odnose Bruxellesa i Pekinga, izjavio je da Europa mora shvatiti da ne sjedi za stolom tijekom ovih pregovora koji bi mogli utjecati na njezinu budućnost, te da opstanak kontinenta ovisi o tome hoće li progovoriti jednim, snažnim glasom. „Kina provodi ovu politiku podijeli pa vladaj”, rekao je Bloss, „ali za nas se postavlja pitanje kako dobiti više autonomije i suvereniteta?”
Energetska ovisnost: Kineska dominacija nad baterijama
Rasprava o ovisnosti zahuktava se i na domaćem terenu. Kako izvještava Marta Pacheco, ministri energetike na Cipru su se u srijedu suočili s europskom ovisnošću o kineskoj dominaciji u skladištenju energije.
Prema podacima globalne istraživačke tvrtke Wood Mackenzie, kineske tvrtke sada kontroliraju ogromnu većinu europskog tržišta baterijskih sustava za skladištenje energije, čineći više od 80% segmenta za kućanstva i gotovo 88% uvoza litij-ionskih baterija.
Analitičari smatraju da bi Europa mogla smanjiti svoju stratešku ovisnost o Kini u industrijama čiste energije, ali je zamjena Pekinga u cijelom opskrbnom lancu vjerojatno nerealna unutar idućeg desetljeća. „Iako je od kasnih 2010-ih došlo do znatnog pada ulaganja kineskih energetskih tvrtki, kao i do većeg nadzora nad kineskim izravnim stranim ulaganjima općenito, nasljeđe kineskog sudjelovanja u energetskom sustavu i dalje je prisutno”, stoji u dokumentu Instituta za sigurnosne studije EU-a.
EK šalje tim u Budimpeštu: Mađarska investicijska banka kao rješenje za novac iz EU-a?
Europska komisija traži načine kako pomoći Mađarskoj da deblokira milijarde iz EU fondova, šaljući delegaciju u Budimpeštu sljedećeg tjedna dok vrijeme istječe.
Bruxelles je upozorio Budimpeštu da će biti teško primiti punih 10 milijardi eura iz fonda za oporavak prije kolovoškog roka, sugerirajući da bi mogla dobiti cjelokupna bespovratna sredstva, ali ne i zajmove. Ipak, Komisija će poslati tim visokih dužnosnika kako bi napravili detaljniju procjenu s novom vladom.
Kako istražuju Sandor Zsiros i Luca Bertuzzi, jedna od opcija koju Komisija razmatra jest korištenje nacionalne investicijske banke Exim Bank za usmjeravanje sredstava. Međutim, Bruxelles se također pribojava da će izgubiti nadzor nad procesom, što se smatra ključnim s obzirom na to da je osnovni razlog blokade sredstava vladavina prava.
Mađarska će dobiti gotovinu u predujmovima samo ako uspije ispuniti kriterije koje je postavila Komisija, a vremena je malo. Ipak, korištenje mađarske investicijske banke kao instrumenta za buduće projekte omogućilo bi isplate čak i ako nisu svi uvjeti unaprijed ispunjeni.
Bruxelles traži od država EU-a prekid „barbarskih” praksi preobraćenja
Države EU-a moraju poduzeti brze korake kako bi okončale „barbarske” i „sramotne” prakse preobraćenja usmjerene protiv LGBTQI+ osoba, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za ravnopravnost, odgovarajući na građansku inicijativu koja je prikupila preko milijun potpisa.
Prakse preobraćenja obuhvaćaju intervencije poput psihoterapije, primjene lijekova, elektrošokova i egzorcizma, čiji je cilj promjena seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja osobe.
Često uključuju zlostavljanje, nasilje i ponižavanje. „To je mučenje, te fizičko i psihičko zlostavljanje koje može dovesti do teške depresije ili samoubojstva”, rekla je Lahbib. Službena preporuka bit će predstavljena iduće godine. Međutim, to je i dalje manje od opće zabrane na razini EU-a koju je građanska inicijativa zahtijevala od Komisije.
Lahbib je priznala nedostatak jednoglasnosti među državama članicama. Članak 19. ugovora EU-a zahtijeva jednoglasnost za donošenje zakona koji suzbijaju diskriminaciju, uključujući onu na temelju seksualne orijentacije. Direktiva o ravnopravnosti stoji u ladici još od 2008. godine.
„Nismo htjeli ulaziti u desetljeća rasprava kao što to činimo s Direktivom o jednakom tretmanu”, izjavila je Lahbib. „Stoga radije gradimo na dobroj volji, na osviještenosti i na činjenici da, ako i dalje vjerujemo da je naša unija unija slobode, izražavanja i jednakosti, moramo to zabraniti.”
