Odluka francuskog predsjednika uslijedila je nakon razgovora u zadnji čas koje je održao Sébastien Lecornu, premijer na odlasku, a koji je izjavio da većina stranaka želi izbjeći prijevremene izbore.
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona objavio je u srijedu da će on imenovati novog premijera u sljedećih 48 sati, dok se francuski čelnik pokušava izvući iz eskalirajuće političke krize.
Ta objava – kojom je isključena mogućnost neposrednih prijevremenih parlamentarnih izbora – uslijedila je nakon razgovora u zadnji čas koje je, na Macronov zahtjev, s političkim strankama održao Sébastien Lecornu, premijer na odlasku.
Lecornu, centristički saveznik Macrona, iz tih je razgovora izašao s opreznim optimizmom. U intervjuu za televiziju France 2 rekao je da većina stranaka u donjem domu parlamenta ne želi nove izbore te želi da se proračun usvoji prije kraja godine.
Međutim, vrtoglavi tempo francuske politike u proteklom tjednu i velika neslaganja između francuskih stranaka – osobito oko sudbine mirovinske reforme iz 2023. godine – jasno su pokazali da izazovi tek predstoje.
“Osjećam da je put i dalje moguć,” rekao je Lecornu, ali je dodao da je “težak,” usred rastuće zabrinutosti oko sposobnosti Francuske da smanji svoj dug i deficit.
Lecornu podnio je ostavku u ponedjeljak nakon manje od mjesec dana na dužnosti zbog previranja u njegovom kabinetu centrista i konzervativaca te prijetnji rušenjem od strane oporbenih zastupnika u donjem domu, gdje nijedna stranka nema većinu.
Njegov odlazak odmah je pojačao pritisak stranaka s ljevice i krajnje desnice koje žele da Macron raspiše prijevremene parlamentarne izbore.
Oporba traži izbore, Macronov saveznik ublažava stav o mirovinskoj reformi
Tu opciju najsnažnije gura nacionalistička, antiimigracijska stranka Nacionalno okupljanje.
“Ja cenzuriram sve,” poručila je novinarima u srijedu Marine Le Pen, dugogodišnja čelnica stranke, misleći na rušenje svakog novog premijera. “Šala je trajala dovoljno dugo.”
“Nepokorena Francuska” (France Unbowed), krajnje lijeva stranka koja želi da Macron podnese ostavku, također je zaprijetila glasovanjem protiv bilo koga tko se ne uskladi s njezinim interesima.
Međutim, “Nepokorena Francuska” i Nacionalno okupljanje ne kontroliraju dovoljno mjesta u donjem domu da bi srušile premijera, a Lecornu je u srijedu rekao da većina stranaka umjesto toga želi stabilizirati situaciju.
Ipak, požalio se da su visoki stranački dužnosnici u javnim izjavama manje otvoreni za kompromis nego u privatnim razgovorima.
“Slon u sobi su predsjednički izbori” 2027. godine, rekao je Lecornu, sugerirajući da bi Macron trebao imenovati kabinet koji je “potpuno nepovezan” s bilo kakvim predsjedničkim ambicijama i usredotočen isključivo na proračun. Kako to učiniti u zemlji u kojoj je predsjednička dužnost najmoćnija i najpoželjnija, ostalo je nejasno – osim ako Macron, koji se ne može ponovno kandidirati, imenuje tehnokratsku vladu.
Lecornu nije pojasnio ni kako bi sljedeći premijer mogao istovremeno umiriti centriste, konzervativce i umjerenu ljevicu kako bi osigurao dovoljnu podršku – ili, u najmanju ruku, nenapadanje – za dogovor o proračunu. Olivier Faure, čelnik Socijalističke stranke, rekao je novinarima nakon sastanka s Lecornuom u srijedu da je vladanje u koaliciji s Macronovom strankom “nezamislivo.”
Rupa u reformi mirovina
Glavna točka neslaganja je Macronova mirovinska reforma iz 2023., kamen temeljac njegovog drugog mandata, kojom je podignuta dob za odlazak u mirovinu sa 62, u nekoliko faza do 2030., na 64 godine. Reforma i dalje ostaje nepopularna.
Lecornu je ranije isključio njezino obustavljanje, što je bio jedan od glavnih zahtjeva umjerene ljevice.
No u utorak, Élisabeth Borne, bivša Macronova premijerka koja je odigrala ključnu ulogu u donošenju te mjere, rekla je u intervjuu za Le Parisien da bi se reforma mogla poboljšati ili čak obustaviti, “ako je to uvjet za stabilnost zemlje.”
Bila je to zapanjujuća izjava Borne, koja je, uz veliku političku cijenu, branila mirovinske promjene kao ključne za smanjenje francuskog deficita. To je ujedno i pokazatelj koliko je Macron postao toksičan, čak i za svoje najbliže saveznike.
Dvojica drugih bivših premijera pod Macronom, Édouard Philippe i Gabriel Attal, spektakularno su se ovoga tjedna ogradili od predsjednika, kojeg mnogi krive za trenutni zastoj jer su prijevremeni izbori koje je raspisao 2024. doveli do hung parliamenta (rascjepkanog parlamenta u kojem nijedna stranka nema većinu).
Philippe, koji vodi centrističku stranku u savezu s Macronovom, rekao je da bi predsjednik trebao organizirati rane predsjedničke izbore. Attal, koji je čelnik Macronove stranke Preporod (Renaissance), rekao je da “poput mnogih Francuza, više ne razumije” predsjednika.
Jedno istraživanje, objavljeno u srijedu od strane instituta za ispitivanje javnog mnijenja Elabe, pokazalo je da je Macronova stopa odobravanja pala na samo 14 posto.
“Predsjednik je postao odbojan, čak i unutar vlastite koalicije,” rekao je Benjamin Morel, predavač javnog prava na Sveučilištu Panthéon-Assas u Parizu.
Lecornu je za France 2 rekao da je svaka odluka o mirovinama na sljedećoj vladi. No, priznao je da je reforma, koja je progurana u parlamentu bez potpunog glasanja, unatoč velikim prosvjedima, ostavila “demokratsku ranu.” “To je izvor blokade,” rekao je, dodajući da je poručio Macronu da se “mora pronaći način da se rasprava održi.”
(izvor: The New York Times)