Je li moguće istrenirati tijelo da se odupre sezonskim alergijama? To je nada koju obećava nova linija imunoterapije koja oživljava stari način liječenja.
Glenis Scadding se i nakon četrdeset godina jasno sjeća jednog od svojih prvih pacijenata na sublingvalnoj imunoterapiji (ispod jezika). Njegova alergija na pelud bila je toliko iscrpljujuća da nije mogao prošetati do lokalne željezničke stanice bez hroptanja. Tretman dr. Scadding uključivao je desenzibilizaciju pacijenta na uzročnika njegove alergije, pelud breze, kapljicama koje su se stavljale pod jezik.
“Pojavio se na mojim vratima s gajbom vina jer sam mu potpuno promijenila život u proljeće”, kaže Scadding, potpredsjednica neprofitne organizacije Euforea i počasna konzultantica alergologinja i rinologinja u University College Hospital u Londonu. “A onda sam dobila toliko kritika da sam prestala.”
Više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta pati od alergijskog rinitisa – upale nosnih kanala uzrokovane reakcijom na alergene iz zraka. To se događa kada vaš imunološki sustav pogrešno identificira tvari poput životinjske peruti ili grinja kao štetne, potičući simptome koji mogu uključivati curenje nosa, svrbež očiju, kihanje i – u najgorem slučaju – poteškoće s disanjem. Kada je reakcija sezonska, primjerice na pelud, alergijski rinitis nazivamo polenskom groznicom (hunjavicom).
Osim što utječe na kvalitetu života, alergija na pelud može imati ozbiljne dugoročne posljedice, uključujući rizik od razvoja respiratornih infekcija i astme. Također, pogađa ogroman broj ljudi. U Velikoj Britaniji otprilike svaka četvrta odrasla osoba i svako osmo dijete imaju alergijski rinitis. Postoje i sve brojniji dokazi da simptomi postaju teži zbog klimatskih promjena.
Ipak, alergolozi kažu da postoje dobre vijesti: sada su dostupne visokokvalitetne, učinkovite i sigurne terapije. Većina tretira simptome, ali jedna – imunoterapija alergenima (AIT) – više je poput lijeka. Ona “uči” tijelo da manje reagira na određene alergene i može spriječiti prelazak alergije u astmu.
Ozbiljan zdravstveni problem
Dio problema je u tome što čak ni zdravstveni djelatnici ne shvaćaju uvijek alergijski rinitis ozbiljno, kaže klinički alergolog Stephen Durham, profesor emeritus na Imperial Collegeu u Londonu. Liječnici opće prakse često pacijentima kažu samo da odu u ljekarnu po antihistaminik, umjesto da ih upute alergologu na dugoročno liječenje.
“Alergija na pelud je velik problem koji često banaliziraju oni koji ga nemaju”, kaže Durham. “Sve u životu – rad, spavanje i zabava – ozbiljno je narušeno ovim stanjem.” Osobe s alergijama teže zaspu, češće se bude noću i osjećaju se umorno, što kod djece utječe čak i na školski uspjeh.
Postoje i druge zdravstvene posljedice. Budući da su im sluznice kronično upaljene, osobe s alergijom imaju do dvostruko više respiratornih infekcija. Neadekvatno liječena alergija može uzrokovati kronične bolesti gornjih dišnih puteva i upale uha. Također, upala u gornjim dišnim putevima može utjecati na donje puteve, što često vodi do razvoja astme.
Stoljetni problem i rješenje pod jezikom
Imunoterapija nije nova ideja. Još 1911. godine jedan je liječnik otkrio da ubrizgavanje ekstrakta peludi trave pacijentima može ublažiti simptome idućeg proljeća. Do 1980-ih to je postao priznat tretman, ali uz jedan rizik: “Injekcijska imunoterapija povremeno je ubijala ljude” zbog anafilaksije, kaže Scadding. Iako su ti događaji iznimno rijetki (jedan na 2-2,5 milijuna injekcija), stroge regulacije učinile su ovaj proces napornim za pacijente.
To je potaknulo interes za oralnu alternativu – sublingvalnu terapiju. Umjesto injekcije u ruku, kapi ili tablete s alergenom stavljaju se pod jezik. Iako je u početku bilo skepticizma, ispitivanja su pokazala da je ova metoda mnogo sigurnija (nema zabilježenih smrtnih slučajeva), a i dalje vrlo učinkovita.
Glavni izazov je ustrajnost. Tableta se treba uzimati svaki dan, počevši 8 do 16 tjedana prije sezone peludi. Preporuka je nastaviti s uzimanjem tijekom cijele godine kroz tri godine. “Ako liječite ljude tri godine, možete potaknuti dugotrajnu remisiju bolesti”, kaže Durham.
Dugotrajno olakšanje
Nekoliko ispitivanja, uključujući jedno u Japanu s više od 1.000 sudionika, pokazalo je da sublingvalna imunoterapija poboljšava simptome čak i dvije godine nakon prestanka uzimanja.
Glavni problem trenutno je ograničen broj alergena koji se mogu liječiti na ovaj način (uglavnom grinje, ambrozija i pelud trave). No, tamo gdje se primjenjuje, rezultati su impresivni. Jedna studija na 45.000 pacijenata pokazala je da oni koji primaju imunoterapiju trebaju mnogo manje recepata za lijekove protiv alergije i astme te rjeđe obolijevaju od upale pluća.
Za najteže slučajeve, kojima imunoterapija ne pomaže, postoji opcija bioloških lijekova. Oni ciljaju specifične imunosne putove, ali su znatno skuplji – dok imunoterapija košta manje od 1.300 dolara godišnje, biološki lijekovi mogu stajati i do 20.000 dolara.
Kako odabrati lijekove i smanjiti okidače
Za pacijente koji nemaju pristup imunoterapiji, stručnjaci preporučuju:
- Kombinirani sprejevi: Najučinkovitiji su sprejevi koji sadrže i antihistaminik i kortikosteroid. Ključno je početi ih koristiti prije početka sezone i uzimati ih redovito.
- Noviji antihistaminici: Ako uzimate tablete, koristite lijekove “druge generacije” (poput cetirizina ili loratadina) jer manje uspavljuju.
- Higijena prostora: Držite prozore zatvorenima, koristite pročišćivače zraka i nosite sunčane naočale vani.
- Tuširanje prije spavanja: Pranje lica, ruku i kose nakon povratka izvana sprječava da pelud s jastuka udišete tijekom cijele noći.
“Imamo vrlo učinkovite tretmane za većinu pacijenata”, zaključuje Durham. “Glavna poruka je da se ovaj problem ne smije banalizirati i da ljudi moraju naučiti kako se pravilno liječiti.”