„Radno vrijeme od devet do pet“ još uvijek je aktualno. Barem donekle. Novo istraživanje radno-službenih podataka koje su proveli Amory Gethin iz Svjetske banke i Emmanuel Saez sa Sveučilišta Berkeley pokazuje da zaposlene odrasle osobe širom svijeta u prosjeku rade 42 sata tjedno. No, iza tog prosjeka kriju se velike razlike: na radne sate utječu spol, dob i razina gospodarskog razvoja. Mnogi se poslovi ne mogu uredno svesti na pet osmosatnih dana. Unatoč tome, 40-satni radni tjedan i dalje ostaje neka vrsta globalne norme.
Koliko ljudi stvarno rade ne znači da bi toliko i trebali raditi. Poslovi, primanja i kulturne norme toliko se razlikuju da ne postoji univerzalan odgovor. Ipak, način na koji zamišljate optimalan radni tjedan mnogo govori o tome kakav ste radnik, odnosno šef.
Možda vam je najvažnija ravnoteža između posla i privatnog života. U nedavnom istraživanju Gregora Jaroscha, Laure Pilossoph i Anthonyja Swaminathana sa Sveučilišta Duke, radnike u tri zemlje pitali su koliki bi rez (ili porast) plaće prihvatili kako bi prilagodili duljinu svog radnog tjedna. U Njemačkoj i Britaniji ljudi bi bez problema žrtvovali dio prihoda za više slobodnog vremena. U Njemačkoj bi, primjerice, idealan radni tjedan trajao 37 sati. Amerikanci bi, pak, radije radili duže i pritom zarađivali više. To se može tumačiti kao odraz njihove financijske nesigurnosti ili pak kao pokazatelj veće nonšalancije Europljana.
Možda ćete naglasak radije staviti na produktivnost. Jarosch i njegovi koautori smatraju da bi smanjenje broja radnih sati i ukupnog troška rada u Njemačkoj svima koristilo, pod jednim ključnim uvjetom: da kraće radno vrijeme može biti dobro i za poslodavce.
Ovo su novi ovisnici o ekranima – vaši roditelji
Postoje i određeni dokazi za to. John Pencavel sa Sveučilišta Stanford analizirao je učinak britanskih radnika u tvornicama streljiva tijekom Prvog svjetskog rata. Otkrio je da, nakon praga od 48 sati tjedno, radni učinak svakog dodatnog sata opada. Nakon 63 sata dodatni rad više uopće ne povećava ukupnu proizvodnju. (Slični se obrasci javljaju i u mnogo manje stresnim okruženjima; Jarosch voli ispitivati ljude rade li ikada punom snagom u petak poslijepodne.)
Možete stvari promatrati i kroz prizmu troškova. Ponekad se i dalje isplati povećati broj radnih sati postojećim zaposlenicima, sve dok oni dodaju vrijednost. Radnici poslodavcima nose fiksne troškove, primjerice zdravstveno osiguranje. Raštrkanje tih troškova na više radnih sati ponekad je isplativije nego zapošljavanje novih, entuzijastičnih ljudi koji sa sobom nose dodatne troškove.
Neki smatraju da sigurnost mora biti na prvom mjestu. Ako umor naruši radni učinak to može imati vrlo ozbiljne posljedice. Studija o medicinskim tehničarima u Mississippiju, koju je proveo Tanguy Brachet iz konzultantske kuće Charles River Associates sa suradnicima, pokazala je da se njihova učinkovitost smanjuje pred kraj dugih smjena, što ponekad po pacijenta završi kobno. Drugi će prednost dati kvaliteti. U nekim je poslovima veći umor prihvatljiva cijena za stjecanje dodatnog iskustva. Studija Marion Collewet sa Sveučilišta Leiden i Jana Sauermanna iz Instituta za evaluaciju tržišta rada i obrazovne politike analizirala je zaposlenike koji su zaposleni na pola radnog vremena u nizozemskim pozivnim centrima. Količina poziva koje su obrađivali nije se povećavala razmjerno dodatnim satima rada. No, kvaliteta njihova rada blago se poboljšala. Umoran agent, pretpostavljaju autori, možda je s vremenom postao sve spretniji u rješavanju repetitivnih problema.
Zašto su mladi diljem svijeta toliko očajni?
Dio radnika možda dodatne radne sate vide kao dokaz snažne radne etike. Neprospavane noći ponekad su nužnost dok pokušavaju pokrenuti svoj projekt i kada puno posla pada na malo ljudi. No, mnogi osnivači start-upova žele zadržati visoku razinu intenziteta i nakon što njihove tvrtke narastu. Ranije ove godine Sergey Brin navodno je timovima koji rade na Googleovim proizvodima umjetne inteligencije rekao da je 60-satni tjedan „slatka točka“ produktivnosti. Narayana Murthy, osnivač Infosysa, smatra da se prosperitet u Indiji može postići samo radnim tjednima od 70 ili više sati.
U etabliranim kompanijama dodatni sati rada obično su provjeren način za napredovanje. Elon Musk jednom je rekao da nitko nikada nije promijenio svijet radeći 40 sati tjedno. Oni koji rade kraće manje je vjerojatno da će biti promovirani.
Postoje i drugi načini da se pristupi ovom pitanju. Možete tako tvrditi da se optimalan radni tjedan određuje prema učinku, a ne prema broju sati. Možete reći da je to stvar za kreatore politika ili promrmljati nešto o umjetnoj inteligenciji. No, što god odgovorili, ne odražavate samo stanje u industriji u kojoj radite i kulturu svoje zemlje, već šaljete i jasnu poruku o vlastitim prioritetima.