Ako će autonomni botovi kupovati, pregovarati i plaćati u ime ljudi, trebat će im i način rješavanja sporova. Kriptotrtke vjeruju da bi blockchain i porote pogonjene umjetnom inteligencijom mogle pomoći u tome.
U ne tako dalekoj budućnosti svi će koristiti takozvane AI agente. Povezani s oblakom, oni će živjeti unutar vašeg mobilnog telefona, spremni pomoći vam u obavljanju gotovo svakog zadatka – od odgovaranja na e-poruke i rezervacije letova do porezno učinkovitog upravljanja gubicima u vašem investicijskom portfelju.
Korisnici Robinhooda već koriste AI agente za analizu kretanja dionica i autonomno trgovanje na temelju prilagođenih uputa. SAP-ov Joule pomaže poslovnim korisnicima analizirati zalihe, pronaći najbolje dobavljače i nabaviti robu. Agenti za kupnju koji rade brzinom strojeva, poput Amazonove usluge Buy for Me, pretraživat će internet u potrazi za najboljim ponudama, pregovarati s agentima koji predstavljaju prodavače, dogovarati vrijeme isporuke i obavljati kupnje.
Poznate tvrtke iz područja umjetne inteligencije i kriptovaluta, od Anthropica i OpenAI-a do Coinbasea i Circlea, već se utrkuju kako bi ovu budućnost pokretanu botovima učinile stvarnošću za sve.
Kada umjetna inteligencija pogriješi – tko rješava spor?
Ali što se događa kada sofa koju je vaš agent naručio stigne u pogrešnoj boji? Ili je isporučena s dva tjedna zakašnjenja? Ili stigne oštećena, a prodavač tvrdi da je oštećenje nastalo nakon isporuke?
Ovo je potencijalno skup i vjerojatno neizbježan problem koji vreba u velikoj viziji agentske trgovine. Softver možda već može kupovati, pregovarati, zapošljavati i plaćati u ime ljudi i poduzeća, ali umjetna inteligencija je još uvijek u fazi halucinacija, a trgovina nikada nije bila samo razmjena novca. Pogreške su neizbježne.
„Trgovina agenata dostiže kritičnu točku, a mi nismo spremni za potencijalne posljedice“, kaže David Riudor, izvršni direktor i suosnivač Zaklade GenLayer sa sjedištem na Kajmanskim otocima. Zaklada pomaže u vođenju novog blockchaina GenLayera i njegove vodeće aplikacije, Internetskog suda (Internet Court), osmišljene za rješavanje sporova između AI agenata. Sud djeluje bez ljudske intervencije, a podržava ga 26 drugih kripto i AI tvrtki, uključujući velika imena poput kriptomjenjačnice OKX, pružatelja novčanika MetaMask i Binanceovog BNB Chaina.
Što je Internetski sud?
Koliko god ambiciozno i futuristički zvučalo, Internetski sud nije pokušaj potpune zamjene sudaca skupinom botova. Bolje ga je promatrati kao sustav koji pomaže agentima sastaviti ugovore s jasno definiranim uvjetima, a ako se ne mogu dogovoriti o ishodu, porota sastavljena od umjetne inteligencije ocjenjuje dokaze i donosi presudu u roku od nekoliko minuta.
David Riudor kaže da je tehnologija najkorisnija za manje transakcije, gdje bi angažiranje odvjetnika bilo neracionalno, ali bi i dalje bilo skupo ne poduzeti ništa.
„Ne pokušavamo se natjecati s pravosudnim sustavom“, kaže Albert Castellana, suosnivač i izvršni direktor tvrtke GenLayer Labs koja je razvila blockchain. „Samo želimo ponuditi alternativu u situacijama u kojima nije isplativo angažirati odvjetnika za spor od 10.000 dolara. Umjesto toga, možete koristiti ovaj sustav kako biste postigli rješenje koje bi vas na kraju moglo koštati samo nekoliko centi.“
Tržište vrijedno bilijun dolara
Potencijalno bi tržište moglo biti golemo. Prema podacima Adobe Analyticsa, promet prema online trgovinama vođenim umjetnom inteligencijom povećao se više od 14 puta od listopada 2024. godine, a McKinsey procjenjuje da bi agenti umjetne inteligencije mogli posredovati u globalnoj potrošačkoj trgovini u vrijednosti između 3 i 5 bilijuna američkih dolara do 2030. godine.
Međutim, većina infrastrukture koja se razvija u sklopu ove nove ekonomije i dalje je usmjerena na idealan scenarij: agent pronalazi ono što njegov ljudski vlasnik želi, plaća, prima proizvod ili uslugu i nastavlja dalje.
Za sada se Internetski sud koristi na ograničenije načine. Collective Memory, društvena platforma koja nagrađuje korisnike za snimanje fotografija, videozapisa i izvještaja u stvarnom vremenu, koristi GenLayer kako bi procijenila je li sporna slika možda lažna. Na primjer, videozapis bombardirane škole u Gazi ili snimka s ulica Teherana. Internetski sud zatim pregledava dostupne dokaze povezane s objavom – uključujući vrijeme i lokaciju objave, povezane objave i prethodnu aktivnost korisnika – te donosi odluku o tome je li sadržaj autentičan.
Kako funkcionira porota s umjetnom inteligencijom?
Dugoročno gledano, arhitekti Internetskog suda žele da sustav automatski intervenira kada agenti umjetne inteligencije počnu ulaziti u međusobne sporove.
Zamislite malu online trgovinu odjećom čiji je vlasnik prepustio veliki dio svojih svakodnevnih operacija AI agentima. Jedan upravlja zalihama, drugi kupuje oglase, a treći naručuje kreativne usluge. Vlasnica traži novi logo, a njezin agent pronalazi dizajnera kojeg također predstavlja AI agent. Dva agenta dogovaraju se o dizajnu, cijeni i datumu isporuke. Logo stiže i izgleda sjajno, sve dok obrnuto pretraživanje slika ne otkrije da je možda preuzet iz tuđeg portfelja.
Internetski sud osmišljen je upravo za ovakve situacije. Agenti unaprijed pregovaraju o uvjetima, sredstva se polažu na prijelazni (escrow) račun, a svaki se spor šalje poroti s umjetnom inteligencijom prije nego što se novac isplati.
Tu na scenu stupa blockchain tehnologija. Porota se sastoji od nasumično odabrane skupine od pet sudionika blockchain mreže, odnosno validatora, od kojih svaki koristi drugačiji AI model (kao što su Claude, GPT ili Gemini). Jedan od njih bira se za voditelja i predlaže odluku. Ostali glasaju, ne znajući kako su drugi glasovali, a zatim otkrivaju svoje glasove. Ako postoji konsenzus, otvara se razdoblje od 30 minuta tijekom kojeg agent ili čovjek može osporiti odluku uplatom depozita. Ako se odluka ospori, porota se proširuje na 11 validatora, a zatim i dalje ako je potrebno, sve dok se ne postigne konsenzus bez novih prigovora.
Zašto više modela umjetne inteligencije odlučuje zajedno?
Dizajn sustava temelji se na Condorcetovu teoremu o poroti, koji tvrdi da – pod određenim pretpostavkama – vjerojatnost donošenja ispravne odluke raste s brojem neovisnih ocjenjivača. Teorem je 1785. godine formulirao francuski filozof i matematičar Nicolas de Condorcet, koji je kasnije umro u zatvoru tijekom Francuske revolucije.
Iz GenLayera tvrde da korištenje više AI modela otežava manipulaciju procesom u usporedbi s oslanjanjem na samo jedan model ili jednog ljudskog arbitra.
Iako rasprave o sporovima između AI agenata zvuče pomalo preuranjeno i apstraktno, Internetski sud je već pokrenut i nalazi se u beta testiranju. Prema riječima Alberta Castellane, mreža obrađuje oko 350.000 transakcija dnevno, odnosno između 20.000 i 25.000 odluka. Javna verzija trebala bi biti pokrenuta kasnije ove godine, zajedno s tokenom koji bi trebao privući više validatora – ulogu koju svatko može preuzeti.
Primjena izvan online trgovine
David Riudor smatra da bi se ovaj sustav donošenja odluka mogao primijeniti mnogo šire od trgovanja agentima, na primjer na tržištima predviđanja. Primjerice, Polymarket trenutno koristi UMA protokol, koji sporne ishode upućuje vlasnicima UMA tokena na glasovanje, ali Riudor tvrdi da bi donošenje odluka uz pomoć umjetne inteligencije bilo znatno brže.
„Već razgovaramo s nekim od najvećih tržišta predviđanja“, kaže Albert Castellana. „Oni još uvijek čekaju naše potpuno lansiranje, ali već procjenjuju naš sustav.“
Stručnjaci upozoravaju na ograničenja
Andrew Hall, profesor na Stanfordskom postdiplomskom poslovnom fakultetu i istraživački savjetnik kriptotima Andreessena Horowitza, ranije ove godine napisao je da bi korištenje velikih jezičnih modela (LLM) kao arbitara moglo pomoći tržištima predviđanja da se lakše skaliraju jer se ne mogu podmititi, a njihova se kvaliteta brzo poboljšava. Međutim, upozorio je da modeli i dalje haluciniraju te da se njima može manipulirati genijalnim upitima (promptovima) ili kompromitiranim podacima za učenje.
Lindsay Lin, bivša pravna savjetnica, a sada glavna operativna direktorica njujorške kripto investicijske tvrtke Dragonfly, vidi isti problem.
„Mnogi LLM-ovi mogu biti vrlo slični jedni drugima jer dijele iste podatke za učenje i iste obrasce pogrešaka, dok ljudi imaju tendenciju biti neovisniji“, kaže ona.
Međutim, dodaje da će „ljudi biti u iskušenju koristiti umjetnu inteligenciju za rješavanje sporova, posebno onih male vrijednosti, jer će to biti jeftinije i brže od ljudskih porotnika, a opseg trgovanja agenata potencijalno će stvoriti golem broj takvih sporova. Ima smisla da agenti imaju standardizirane protokole kako bi jasno razumjeli uvjete pod kojima surađuju i koja su pravna sredstva dostupna ako transakcija nije pravilno izvršena.“
Novi standardi i prve tužbe
Slično mišljenje imaju i druge organizacije. Prije samo dva tjedna, Američko arbitražno udruženje – Međunarodni centar za rješavanje sporova, najveća arbitražna institucija na svijetu, predstavila je sličan standard za AI agente pod nazivom Legal Context Protocol. Standard je zajednički razvila blockchain tvrtka Integra Ledger iz Denvera, uz doprinos Googlea, IBM-a i vodećih kriptotvrtki poput Circlea i Ava Labsa.
Naravno, hoće li se takvi standardi doista proširiti ovisit će o njihovu širokom usvajanju i o tome hoće li modeli umjetne inteligencije postati dovoljno pouzdani da ublaže probleme halucinacija i pristranosti.
Infrastruktura koja omogućuje agentima da pronađu, angažiraju i plaćaju jedni druge već se počinje pojavljivati. Posljednjih tjedana, GenLayerov partner OKX i tim koji stoji iza blockchaina NEAR (fokusiranog na umjetnu inteligenciju) pokrenuli su tržišta na kojima agenti umjetne inteligencije mogu angažirati druge agente za plaćene zadatke – od prikupljanja skupova podataka do pomoći u pregledu koda.
U međuvremenu, sudovi u stvarnom svijetu već odlučuju o tome što se događa kada agenti umjetne inteligencije prekrše pravila. U jednom od najpoznatijih slučajeva koji uključuju umjetnu inteligenciju, Amazon je tužio Perplexity u studenom 2025. godine, tvrdeći da se njihov AI preglednik Comet prijavljuje na korisničke račune, predstavljajući se kao standardni preglednik Google Chrome, te obavlja neovlaštene kupnje, kršeći Amazonove uvjete pružanja usluge. U ožujku je savezni sudac u Kaliforniji izdao privremenu zabranu kojom se blokira Comet u kupnji na Amazonu, ali je apelacijski sud kasnije privremeno obustavio tu odluku dok razmatra žalbu Perplexityja.
Ključno pitanje budućnosti
Bez obzira na konačnu sudsku odluku, ovaj slučaj ukazuje na mnogo širi izazov za trgovinu agentima: kako pratiti milijune AI agenata koji rade na različitim platformama u ime korisnika kada ne postoji zajednički mehanizam za provođenje pravila?