Kada se smrznuti jogurt (frozen yogurt) sedamdesetih godina prošlog stoljeća pojavio na tržištu, pozicioniran je kao znatno zdravija alternativa sladoledu. Reklamne kampanje iz devedesetih nudile su verzije bez masti i s niskim udjelom kalorija pod krilaticom „sva uživancija, nula grižnje savjesti”, dok danas brojne specijalizirane trgovine ističu dobrobiti probiotika za zdravlje crijeva.
Nakon nekoliko godina slabijih prodajnih rezultata, smrznuti jogurt ponovno doživljava pravu renesansu. Prema podacima Međunarodne udruge za smrznuti jogurt (IFYA), u Sjedinjenim Američkim Državama u proteklih je godinu dana otvoreno oko 129 novih prodajnih mjesta, što predstavlja porast od čak 50 posto. Na društvenim mrežama svakodnevno kruže videozapisi nepreglednih redova ispred trgovina u New Yorku, Miamiju i Los Angelesu, kao i recepti za kućnu izradu.
No, je li smrznuti jogurt doista nutritivno superiorniji sladoledu ili je riječ o dobro osmišljenom marketinškom triku? Vodeći stručnjaci za prehranu i prehrambenu tehnologiju donose detaljnu analizu.
Što se zapravo nalazi u smrznutom jogurtu?
Za razliku od klasičnog sladoleda – koji prema američkim saveznim propisima mora sadržavati najmanje 10 posto mliječne masti i biti proizveden od pasteriziranih mliječnih sastojaka poput mlijeka ili vrhnja – sastav smrznutog jogurta može itekako varirati, objašnjava dr. Scott A. Rankin, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Wisconsin-Madison.
Smrznuti jogurt obično sadrži između tri i četiri posto masti (ili manje u nemasnim verzijama), a proizvodi se od najmanje jednog fermentiranog mliječnog proizvoda (poput jogurta ili kultiviranog mlijeka), uz dodatak šećera i aroma. Fermentirano mlijeko sadrži žive mikrobe koji pretvaraju šećer u mliječnu kiselinu, što desertu daje prepoznatljiv, kiselkasti osvježavajući okus, navodi dr. Chris Loss, predavač prehrambenih znanosti na Sveučilištu Cornell.
Međutim, baš kao i većina komercijalnih sladoleda, veći dio smrznutog jogurta koji se prodaje u trgovinama je visokoprerađena hrana. Često sadrži različite zaslađivače (poput kukuruznog sirupa ili dekstroze), kao i stabilizatore i emulgatore (poput karagenana, guar gume ili ksanthan gume) koji osiguravaju kremastu teksturu i sprječavaju stvaranje kristala leda. Općenito govoreći, prehrana bogata visokoprerađenom hranom znanstveno se povezuje s većim rizikom od pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih stanja.
Nutritivni dvoboj: Manje masti, ali više šećera
Iako ne postoje rigorozne kliničke studije koje su izravno uspoređivale zdravstvene učinke ova dva deserta, njihovi nutritivni profili nude jasan uvid.
Smrznuti jogurt obično ima manje kalorija i znatno manje zasićenih masti od sladoleda, ističe Michelle Routhenstein, dijetetičarka iz New Yorka. No, s druge strane, smrznuti jogurt nerijetko sadrži više dodanih šećera kako bi se uravnotežila prirodna kiselost jogurta.
Usporedbe radi, mala porcija originalnog smrznutog jogurta poznatog lanca Pinkberry ima oko 30 kalorija manje i nula grama zasićenih masti u usporedbi sa sličnom porcijom standardnog sladoleda od vanilije. Međutim, taj isti smrznuti jogurt sadrži čak pet grama dodanog šećera više od sladoleda. Konzumacija zasićenih masti u prevelikim količinama može podići razinu LDL-a („lošeg” kolesterola) i povećati rizik od srčanih bolesti, no oba su deserta krcata dodanim šećerima koji dugoročno doprinose razvoju pretilosti i dijabetesa.
Osim toga, minimalna kalorijska prednost smrznutog jogurta najčešće nestaje u praksi.
„Iako smrznuti jogurt sam po sebi ima nešto manje kalorija, većina ljudi u njega dodaje razne dodatke – poput komadića keksa, čokolade ili bombona – koji u potpunosti poništavaju tu razliku”, upozorava Julie Stefanski, dijetetičarka iz Pennsylvanije.
Mit o dobrobitima probiotika u smrznutom stanju
Mnogi brendovi na deklaracijama ističu prisutnost živih i aktivnih kultura korisnih bakterija. Dokazano je da konzumacija svježeg jogurta i fermentiranih mliječnih proizvoda pomaže zdravlju probavnog sustava, smanjuje nadutost i plinove. Međutim, još uvijek nije znanstveno potvrđeno preživljavaju li te bakterije u dovoljnom broju proces smrzavanja i skladištenja da bi imale jednak učinak u smrznutom jogurtu, objašnjava dr. Maria Marco, profesorica prehrambenih znanosti na Sveučilištu Kalifornija u Davisu.
Budući da tržište smrznutog jogurta nije strogo regulirano, potrošačima je iznimno teško znati koliko živih kultura pojedini proizvod uistinu sadrži u trenutku konzumacije.
Konačna presuda: Što odabrati?
Kada se konzumiraju umjereno, i smrznuti jogurt i sladoled mogu bez problema biti dio uravnotežene prehrane, smatra dijetetičarka Routhenstein. Niti jedan od ova dva deserta ne može se klasificirati kao „zdrava hrana” i niti jedan nije nužno bolji od onog drugog. Ako doista tražite nutritivne i probiotičke prednosti jogurta, obični, čvrsti tekući ili grčki jogurt bez dodanih okusa i dalje su neusporedivo bolji izbor.
Količina koju pojedete i dodaci koje izaberete imaju znatno veći utjecaj na vaše zdravlje od same baze deserta.
Stručnjaci također naglašavaju kako je sasvim u redu jesti desert isključivo radi užitka i ugode, a ne radi zdravlja. Biranje navodno „zdravije” opcije ponekad može imati i kontraefekt. Ako žudite za pravim sladoledom, a umjesto toga pojedete smrznuti jogurt, vjerojatno ćete ostati nezadovoljni, što može dovesti do kasnijeg prejedanja. Savjet stručnjaka je jednostavan: tretirajte oba deserta kao povremenu poslasticu i odaberite ono što vas u tom trenutku uistinu ispunjava i veseli.
