Ovotjedni posjet Milorada Dodika s visokim izaslanstvom ove stranke predsjedniku HDZ-a u Mostaru, očekivano, ponovno je rezultirao kritičkim reakcijama od bošnjačkih stranaka. Dok se počinje spominjati “otopljavanje” odnosa Bošnjaka i Hrvata, a što je i najava mogućnosti uspostavljanja nove-stare vladajuće koalicije SDA-HDZ-SNSD, pred HDZ se opet postavlja svojevrsni ultimatum “ili mi ili Dodik”.
I dok traje hrvatsko-bošnjačko-srpsko odmjeravanje snaga, istodobno, a kako Dnevni list doznaje iz sarajevskih izvora, aktualni član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić, koji je na toj dužnosti do sada ukupno četiri mandata i zahvaljujući velikoj većini bošnjačkih glasova – priprema teren za još dva mandata, piše Dnevni list.
Ali, poslužimo se retorikom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je svojedobno za Čovića kazao kako je “naor’o”. Čini se da je do tog “levela” došao i Komšić – “naor’o” je do te mjere da se u diplomatskim krugovima neslužbeno spominje čak mogućnost američkih sankcija, ali i reakcija iz EU-a jer je ovo pitanje političke diskriminacije najmalobrojnijeg naroda postalo više nego prisutno u njihovim diskusijama.
Kovačević u ulozi ‘premošćivanja’
To, prvenstveno, znači i nastavak prijepora Hrvata i Bošnjaka i još jači “zagrljaj” s Dodikom, a vrlo vjerojatno i zamka za bh Bošnjake. Upravo oni mogli bi najskuplje platiti Komšićevo tzv. zastupanje građanskog uređenja koji istodobno prihvaća da u Predsjedništvo bude izabran po nacionalnoj osnovi i s bošnjačkim glasovima i koji nije učinio ništa za jačanje građanske države. Čak što više, samo je pomogao u jačanju sva tri nacionalizma, i hrvatskog i srpskog i bošnjačkog.
Naime, a kako potvrđuju izvori iz Sarajeva, DF-ov kandidat za Predsjedništvo, Slaven Kovačević, ovog izbornog ciklusa ima ulogu svojevrsnog “premošćivanja”.
Podsjetimo da Ustav BiH ne zabranjuje osobi da bude birana u Predsjedništvo više od tri puta. Prema Ustavu BiH, članovi Predsjedništva se biraju izravno na mandat od četiri godine, a ista osoba može biti birana na tu dužnost najviše dva uzastopna mandata. Nakon što odsluži dva mandata zaredom, osoba se ponovno može kandidirati za člana Predsjedništva nakon što napravi stanku od barem jednog mandata. Tom praksom Komšić se poslužio i do sada. I, kako tvrde naši izvori, nastavit će i na izborima 2030. godine. To će mu osigurati visoku plaću i mirovinu uz status cjeloživotnog zanimanja – “nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva”.
Apsurdno jest, ali i ujedno i činjenica, da ovo pogoduje i HDZ-u kojem je Komšić razlogom za vrlo otežan razvoj političkog pluralizma kod bh Hrvata. S druge strane, Bošnjaci izabiru Komšića jer to, jednostavno, brojčano sebi mogu priuštiti. Kao što sebi mogu priuštiti i tri i više kandidata. Drugo je pitanje bi li za njih “građanska država” bila i kada bi njima Hrvati ili Srbi izabrali bošnjačkog člana Predsjedništva? Svakako da ne.
Međunarodni fokus na Bošnjacima
Ali, zašto zamka za Bošnjake? Iz očitog razloga jer će se, ukoliko i Komšićev savjetnik u Predsjedništvu, Slaven Kovačević, bude izabran glasovima Bošnjaka, fokus europske i američke politike usmjeriti upravo prema Bošnjacima i njihovim željama za dominacijom nad najmalobrojnijim Hrvatima.
To Bošnjacima, kao jednom od tri konstitutivna naroda i autohtonom europskom narodu, nikako neće ići u prilog.
Kakva će reakcija uslijediti može se samo nagađati, a neke informacije govore kako bi čak mogle uslijediti i američko-europske sankcije za vodeće aktere, kao posljedica podrivanja države Bosne i Hercegovine i Daytonskog sporazuma jer Dayton nije predvidio ovakvu mogućnost manipulacije.
U aktualnim političkim previranjima na geopolitičkom planu, a koje se odnose i na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa, ovu mogućnost ne treba isključiti.
Međutim, moguće sankcije ne bi riješile problem već jedino istinska svijest o nužnosti rješavanja tog pitanja i konsenzus političkih stranaka.
Dodikova MAGA agenda i ‘sukob kršćana i muslimana’
Dodatno ulje na vatru dodaje Dodik sa svojom ‘MAGA agendom’ i retorikom o sukobu “kršćana i muslimana u BiH”, kao da i jedni i drugi nisu na ovim područjima prisutni stoljećima i okrenuti na suživot jedni s drugima. Dodik koristi svaku priliku i da, u prisustvu predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, nipodaštava, kritizira i ismijava Europsku uniju, Ured visokog predstavnika (OHR), dok istodobno odbija podršku BiH u NATO-u, ističe prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom itd. Čović sve to “stoički” i uvijek prešuti, izbjegavajući bilo kakvu reakciju neslaganja tvrdeći kako HDZ i SNSD imaju odličnu suradnju.
Realnost je da država koja ima i kojoj je potreban međunarodni supervizor, visoki predstavnik ili jednostavno tutor, ne može i neće ući u Europsku uniju. Takva država nije samostalna i ima upitan suverenitet. Istodobno, u BiH nema naznaka ohrabrenja za političkom stabilnošću zbog stalnog “podgrijavanja” retorika. To je dodatan razlog da međunarodna zajednica i dalje inzistira na visokom predstavniku u BiH. I stvari se tako godinama vrte u krug.
Očito je kako se i prije službenog početka zahuktavaju političke kampanje. Očito je kako će, kao i sve kampanje do sada, ponovno biti usmjerene na raspirivanje međunacionalne mržnje i vjerske netrpeljivosti, prijetnji, ucjena i izazivanja straha jednih od drugih – najmoćnijeg oružja koje beskrupulozno svi koriste., piše Dnevni list.
/Desk/