Sedam tjedana rata nije uspjelo srušiti iranske teokratske vladare niti ih prisiliti da ispune sve zahtjeve predsjednika Donalda Trumpa, ali je američkim protivnicima i saveznicima osvijetlilo jednu od njegovih ključnih ranjivosti: ekonomski pritisak.
Čak i uz najavu Irana u petak o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca za plovidbu, bliskoistočna kriza razotkrila je granice Trumpove spremnosti da tolerira domaću gospodarsku štetu, prenosi Reuters.
Trump se pridružio Izraelu u napadu na Iran 28. veljače, temeljeći to na, kako je rekao, neposrednim sigurnosnim prijetnjama, posebno onima vezanim uz iranski nuklearni program. No sada, uz visoke cijene benzina u SAD-u, rastuću inflaciju i pad popularnosti, Trump se utrkuje kako bi osigurao diplomatski dogovor koji bi mogao zaustaviti negativne posljedice kod kuće.
Iran je pretrpio teške vojne udarce, ali je pokazao da može nametnuti ekonomske troškove koje su Trump i njegovi suradnici podcijenili, izazvavši najgori globalni energetski šok u povijesti, kažu analitičari.
Rast troškova energije i rizik od recesije
Trump je u javnosti često odbacivao zabrinutost zbog domaćih gospodarskih problema uzrokovanih ratom. Ipak, teško može zanemariti činjenicu da, iako SAD ne ovisi izravno o petini globalnih isporuka nafte koje je Iran blokirao u tjesnacu, skok cijena energenata snažno pogađa američke potrošače. Upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda o riziku od globalne recesije dodatno pogoršava situaciju.
Pritisak za izlazak iz nepopularnog rata raste dok Trumpovi kolege republikanci brane tijesnu većinu u Kongresu uoči izbora u studenom. Ništa od toga nije promaknulo iranskim vođama, koji su iskoristili kontrolu nad tjesnacem kako bi natjerali Trumpov tim za pregovarački stol.
Analitičari smatraju da bi suparnici poput Kine i Rusije mogli izvući pouku: iako je Trump u svom drugom mandatu pokazao sklonost vojnoj sili, on traži diplomatski izlaz čim ekonomski pritisak kod kuće postane neugodan.
“Trump osjeća ekonomski pritisak, što je njegova Ahilova peta u ovom ratu koji je sam izabrao”, rekao je Brett Bruen, bivši savjetnik za vanjsku politiku u Obaminoj administraciji.
Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai izjavio je da administracija, dok radi na rješavanju “privremenih” problema na energetskom tržištu, nikada nije izgubila fokus na predsjednikovu agendu rasta i pristupačnosti cijena.
Pod pritiskom
Trumpov nagli zaokret 8. travnja — s zračnih napada na diplomaciju — uslijedio je nakon pritiska financijskih tržišta i dijela njegove MAGA baze. Dio ekonomskog tereta snose i američki farmeri zbog poremećaja u isporuci gnojiva, što se odražava i na više cijene zrakoplovnih karata zbog skupljeg goriva.
Dok sat otkucava na dvotjednom primirju, ostaje za vidjeti hoće li nepredvidljivi predsjednik postići dogovor koji ispunjava njegove ratne ciljeve, produljiti primirje nakon 21. travnja ili ponovno pokrenuti bombardiranje.
Ipak, svjetske cijene nafte naglo su pale, a financijska tržišta su procvjetala u petak nakon što je Iran objavio da će tjesnac ostati otvoren tijekom zasebnog, desetodnevnog primirja između Izraela i Libanona koje su posredovali SAD.
Pogrešne procjene
Čini se da je Trump, baš kao što je krivo procijenio reakciju Pekinga u trgovinskom ratu, podcijenio i način na koji bi Iran mogao uzvratiti u oružanom sukobu — napadom na energetsku infrastrukturu u zaljevskim državama i blokadom strateškog morskog puta.
Američki dužnosnici privatno navode da je Trump vjerovao kako će rat biti ograničena operacija, nalik na napade u Venezueli ili ranije udare na iranska nuklearna postrojenja. No, ovaj put su reperkusije dalekosežnije.
Europske zemlje, ogorčene što snose toliki ekonomski teret rata koji nisu tražile, vjerojatno će biti još više zabrinute oko Trumpove predanosti daljnjoj pomoći Ukrajini. Zaljevske arapske države žele brz kraj rata, ali neće biti zadovoljne ako Trump sklopi dogovor bez sigurnosnih jamstava za njih.
Većina MAGA pristaša ostala je uz Trumpa, ali raste sumnja može li on pomoći svojoj stranci da povrati izgubljeno povjerenje kod neovisnih birača na vrijeme za nadolazeće izbore.
“On je svjestan da se značajan dio zemlje izvan njegove baze, pa čak i neki unutar nje, žestoko protivi onome što je učinio”, rekao je Chuck Coughlin, politički strateg iz Arizone. “Mislim da će cijena toga uskoro doći na naplatu.”