Globalno gospodarstvo ulazi u razdoblje usporavanja, no ključni problem više nije sam tempo rasta, već sve izraženiji rizici koji ga okružuju. Prema najnovijem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda, globalni rast u 2026. godini procjenjuje se na oko 3,3%, što predstavlja stabilan, ali i dalje ispodprosječan rezultat u odnosu na dugoročne trendove. Sličnu procjenu daju i Ujedinjeni narodi, koji očekuju rast od oko 2,7%, uz jasno upozorenje da dolazi do slabljenja međunarodne trgovine i investicija. Dodatnu zabrinutost unosi analiza Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) prema kojoj čak 72% vodećih ekonomista očekuje pogoršanje globalnih uvjeta, prvenstveno zbog trgovinskih poremećaja, rasta javnog i privatnog duga te sve izraženijih geopolitičkih tenzija.
Među najvažnijim okidačima potencijalne recesije posebno se izdvaja rast cijena energije, koji je usko povezan s političkom nestabilnošću i sukobima, osobito na Bliskom istoku. Takva kretanja dodatno podižu cijene nafte i plina na svjetskom tržištu, što izravno utječe na inflaciju i standard građana. Ekonomist Mohamed El-Erian upozorava da rast cijena nafte smanjuje kupovnu moć stanovništva i vodi ka padu potrošnje, dok Mark Zandi iz Moody’s Analyticsa smatra da bi recesija mogla postati teško izbježna ukoliko se ovakvi trendovi nastave.
Istovremeno, inflacija u mnogim gospodarstvima ostaje iznad ciljanih razina središnjih banaka, što znači da kamatne stope ostaju visoke dulje nego što se očekivalo. Takvo okruženje poskupljuje zaduživanje, smanjuje investicije i usporava tržište rada, stvarajući kombinaciju koja je povijesno često bila uvod u recesiju. Dodatni pritisak dolazi i od slabljenja globalne trgovine, na što upozorava Svjetska trgovinska organizacija (WTO), posebno u scenariju produljenih energetskih kriza i političkih sukoba. Geopolitički rizici tako postaju ključni čimbenik nestabilnosti jer mogu izazvati lančane poremećaje – od problema u lancima opskrbe do naglog rasta cijena.
Takve procjene jasno ukazuju da recesija nije izvjesna, ali je postala realna i ozbiljna mogućnost.
Posljedice za Bosnu i Hercegovinu
Za Bosnu i Hercegovinu, kao malo i otvoreno gospodarstvo snažno vezano za europsko tržište, globalna kretanja imaju izravne posljedice. Ključni kanali utjecaja su:
- Pad izvoza
- Smanjenje doznaka iz inozemstva
- Rast cijena energije i hrane
Prema podacima MMF-a, gospodarstvo BiH je u 2025. godini raslo oko 2,4%, dok Središnja banka Bosne i Hercegovine bilježi inflaciju od oko 4%, uz posebno izražen rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata.
U takvom kontekstu, eventualno pogoršanje globalnih uvjeta imalo bi izravan utjecaj na životni standard. Cijene bi mogle ponovno rasti, osobito u segmentima hrane i energije, dok bi inflacija ostala velikim dijelom uvezena. Plaće bi nominalno mogle nastaviti rasti, ali bi realna kupovna moć stagnirala ili čak padala. Tržište rada bi se suočilo s dodatnim pritiscima, posebno u izvoznim sektorima, što bi moglo dovesti do usporavanja zapošljavanja.
Sve to ukazuje da globalno gospodarstvo i dalje raste, ali u znatno nesigurnijem okruženju nego ranije. Ključni čimbenici poput energije, geopolitike i inflacije sve su manje pod kontrolom, dok aktualne tenzije dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima. Ekonomisti sve češće upozoravaju da svijet ulazi u fazu povećanog rizika u kojoj jedan snažan šok može pokrenuti lančanu reakciju i gurnuti gospodarstvo u recesiju. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će ključni ekonomski izazovi, kao i do sada, dolaziti izvana, a ne iz unutarnjih kretanja.