Istraga Europola otkrila je da je u Europi aktivna 731 kriminalna mreža u kojoj sudjeluje više od 400.000 članova 118 različitih nacionalnosti, priopćila je u petak europska policijska agencija.
Izvješće ističe dva ključna uvida: prvo, uspjeh provedbe zakona u ometanju mnogih prethodno identificiranih kriminalnih mreža, a drugo, otpornost tih mreža unutar fluidnog kriminalnog ekosustava. Kriminalne mreže nisu izolirani entiteti, već napreduju unutar međusobno povezanih sustava koji omogućuju suradnju, otpornost i brzu prilagodbu. Djeluju prema nacrtu oportunizma, sustavno identificirajući i iskorištavajući ranjivosti u modernim sustavima. Digitalne, financijske, tehnološke i geopolitičke mogućnosti održavaju i proširuju svoje kriminalne aktivnosti – navodi se u izvješću https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/criminal-opportunism-how-eus-most-threatening-criminal-networks-exploit-society.
Prema studiji Europola bande često djeluju preko granica i na vrlo profesionalan način, a 85 posto ih koristi legalne poslovne strukture za izvršavanje svojih zločina.
U izvješćuu stoji i kako su skupine aktivne u cijelom spektru kriminala, među kojima su trgovina drogom, kibernetički kriminal, krijumčarenje migranata, trgovina ljudima, prijevare i pranje novca te napominje da za svoje operacije iskorištavaju digitalni i tehnološki napredak, globalnu trgovinu i geopolitičku nestabilnost.
Izvješće naglašava sve veću važnost kibernetičkog kriminala, pri čemu kriminalne mreže koriste digitalne platforme, šifriranu komunikaciju i AI za širenje operacija uz minimiziranje rizika. Također opisuje kako kriminalne mreže iskorištavaju slabosti u financijskim sustavima, koristeći kriptovalute, tehnike pranja novca i pravne poslovne strukture kako bi prikrile svoje aktivnosti i reinvestirale nezakonite prihode.
Prije dvije godine Europol je predstavio prvu sveobuhvatnu studiju o kriminalnim mrežama u Europi. Naknadna studija danas upućuje na to da je 76 posto novih mreža. No Europol je identificirao čvrstu jezgru od 198 bandi. Prije dvije godine identificirana je 821 mreža. Prema riječima stručnjaka ova promjena nije nužno znak uspjeha istražitelja.
“Osnovna skupina od 198 mreža ustrajala je, često najdugovječnija i hijerarhijski strukturirana. Nadalje, pojavile su se 533 nove mreže koje odražavaju dinamičnu i prilagodljivu prirodu organiziranog kriminala. Te mreže i dalje iskorištavaju digitalne, financijske i geopolitičke ranjivosti, što predstavlja stalne rizike za građane i institucije EU-a”, navodi se u izvješću.
Ona pokazuje koliko su te mreže fleksibilne i koliko se brzo reorganiziraju pod pritiskom policijskih istraga, stoji u objavi agencije.
Premda uhićenje ključnih osoba može destabilizirati mrežu, stoji u izvještaju, pojavljuju se novi akteri koji iskorištavaju vakuum koji se pojavljuje u vodstvu.
Stoga nije dovoljno ciljati samo na ključne osobe. Istražitelji moraju težiti demontiranju kriminalnih sustava i popunjavanju praznina u njihovoj logističkoj, financijskoj i digitalnoj infrastrukturi.
Ovo izvješće naglašava: Da bismo doista razmontirali kriminalne mreže, potreban nam je odgovor cijelog društva: snažnija suradnja između tijela za provedbu zakona, vlada i privatnog sektora; ulaganje u inovacije i obavještajnu policiju; i proaktivne mjere za sprječavanje kriminalnog iskorištavanja. Borba protiv organiziranog kriminala nije samo uhićenja – radi se o izgradnji društvene otpornosti.
/Desk/