Europska komisija planira pokrenuti istragu o uvozu mrežastih tkanina od staklenih vlakana iz nekoliko balkanskih zemalja. Sumnja se da se te sirovine koriste za zaobilaženje zaštitnih pristojbi koje je Bruxelles nametnuo Kinu zbog nepoštene tržišne utakmice.
Europska komisija razmatra otvaranje istrage o uvozu određenih građevinskih materijala iz više zemalja Balkana zbog sumnje da su proizvedeni od jeftinih kineskih staklenih vlakana na koja su već primijenjene antidampinške pristojbe EU-a, doznaje se iz izvora bliskih ovom predmetu.
Istraga će se primarno usmjeriti na takozvane mrežaste tkanine (otvorene strukture), koje se masovno koriste u sustavima toplinske izolacije u građevinarstvu.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada Europska komisija dodatno pojačava pritisak na jeftini uvoz iz Kine, koji značajno doprinosi rekordnom trgovačkom deficitu EU-a s Kinom, a koji iznosi čak milijardu eura dnevno. Komisija je u lipnju započela pregovore s Pekingom kako bi rebalansirala trgovačke odnose, s nadom u postizanje konkretnih rezultata do listopada, kada bi povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič trebao otputovati u Kinu.
Istodobno, Komisija je upozorila da će prije tog roka aktivno primjenjivati svoje instrumente trgovačke zaštite protiv jeftinog kineskog uvoza. Bruxelles tvrdi da Kina koristi nepoštene prakse kako bi osigurala pristup tržištu EU-a — uključujući i strategije za zaobilaženje europskih carina.
Mehanizam zaobilaženja carina preko Balkana
Mrežaste tkanine često se proizvode od kineskih staklenih vlakana. Europska komisija već je ranije optužila kineske proizvođače da te sirovine na tržištu EU-a prodaju po umjetno niskim, dampaškim cijenama, čime izravno nanose štetu europskoj industriji. Europska unija je stoga u više navrata proteklih godina uvela dodatne pristojbe na staklena vlakna, uključujući i uvoz iz Egipta koji su organizirale kineske tvrtke.
Sada se kineski proizvođači sumnjiče za novi manevar: izbjegavanje antidampinških i antisubvencijskih pristojbi usmjeravanjem sirovina lokalnim proizvođačima u nekoliko balkanskih zemalja. Oni potom od tih jeftinih staklenih vlakana sastavljaju gotove mrežaste tkanine i izvoze ih u EU bez visokih carina.
Problem kineske hiperprodukcije
Europska unija godišnje proizvede oko milijun tona rastaljenog stakla u pogonima smještenim u osam država članica, među kojima su Njemačka, Francuska i Italija.
Međutim, prema podacima organizacije Glass Fibre Europe, koja predstavlja industriju staklenih vlakana u Bruxellesu, kineski proizvodni kapaciteti staklenih vlakana premašuju ukupnu potražnju europskog tržišta za više od 100 %. To stvara rizik od daljnjeg urušavanja europske proizvodnje ako EU ne pojača svoje obrambene mjere.
Tijekom protekle godine broj slučajeva koji uključuju navodne kineske nepoštene trgovačke prakse u nekoliko industrijskih sektora značajno je porastao, pri čemu je Komisija pretrpjela kritike na račun spora provođenja istraga.
Na samitu održanom sredinom lipnja, čelnici EU-a dali su Komisiji mandat za reviziju i ažuriranje instrumenata trgovačke zaštite. Ipak, trenutni regulatorni okvir EU-a ostaje ograničen, jer Komisija nepoštene prakse može rješavati samo po principu „od proizvoda do proizvoda”.
Kako doznaje Euronews, u razmatranju su i dodatne zaštitne mjere — uključujući uvođenje općih carina i kvota — kako bi se od agresivne kineske konkurencije zaštitio i europski kemijski sektor.
Europska komisija kontaktirana je za komentar, no do objave teksta nije poslala službeni odgovor.