Šefica europske diplomacije Kaja Kallas dovela je u pitanje razloge Washingtona da uvede nove carine na robu iz Europske unije, rekavši u petak da su optužbe o nedovoljno strogoj provedbi zabrane prisilnog rada neutemeljene.
Naime, američka administracija od danas, petak 24. srpnja, uvodi nove carine od 10 i 12,5 posto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, zbog nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada, i to u trenutku kada istječe privremena globalna carina od 10 posto, najavili su visoki dužnosnici administracije.
“Ne možete to kazati za Europsku uniju. Ako uspoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mislim, mi imamo plaćeni godišnji odmor, imamo vrlo dobre radne uvjete za naše djelatnike pa to zaista nije utemeljeno”, kazala je Kallas za Reuters na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u petak je uvela nove carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Europska unija, uz obrazloženje da nedovoljno provode zabranu prisilnog rada. Mjere su stupile na snagu nakon isteka privremene globalne carine od 10 posto.
Na pitanje je li Unija očekivala da će biti obuhvaćena novim američkim mjerama, Kallas je odgovorila: “Tko više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali.”
Nove carine posljednji su pokušaj ostvarivanja Trumpove predizborne vizije gotovo globalnog carinskog režima, nakon što je američki Vrhovni sud ove godine poništio njegove “recipročne” carine uvedene na temelju izvanrednih ovlasti radi smanjenja američkog trgovinskog deficita.
Kallas je rekla da će EU zatražiti objašnjenje Washingtona, dodajući da je blok ispoštovao transatlantski trgovinski sporazum postignut prošle godine te da su ga nove carine iznenadile.
“Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora, te strane dogovora”, rekla je. “Zato nam je ovo neugodno iznenađenje i pokazatelj da se taj dogovor ne poštuje”.
Ovo je najnoviji pokušaj Bijele kuće u oživljavanju vizije predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o uvođenju gotovo univerzalnih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio njegove “recipročne” carine u rasponu od 10 do 50 posto. Te su carine prethodno uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju s ciljem da se smanji američki trgovinski deficit.
Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom ljetnom računanju vremena (EDT). Pritom se pozvao na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance. Nove carine stupit će odmah na snagu, s time da je roba u tranzitu izuzeta od primjene do 28. srpnja u 00:01 (EDT).
Visoki dužnosnik Trumpove administracije odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada, na temelju članka 301. spomenutog zakona iz 1974., izravna zamjena za carine kojima upravo istječe rok primjene, unatoč podudarnosti u vremenu uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz. Taj dužnosnik istaknuo je da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje.
Dužnosnik administracije rekao je da će niz robe biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.
Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.
Noe sankcije za Rusiju iz EU-a
Govoreći o Rusiji, Kallas je rekla da je najnoviji paket sankcija Europske unije usmjeren na dodatni pritisak na Moskvu i ograničavanje njezine sposobnosti financiranja rata u Ukrajini.
“Cilj je uskratiti im sredstva za financiranje ovog rata, rekla je.
Dodala je da sankcije već imaju učinak na rusko gospodarstvo te otežavaju Moskvi prikupljanje kapitala na međunarodnim tržištima. “Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak, rekla je.
Vijeće Europske unije u četvrtak je odobrilo 21. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, kojim su uvedena nova ograničenja za ruski bankarski sektor i mreže povezane s kriptovalutama.
Kallas je naglasila da su sankcije samo jedan dio šire europske strategije usmjerene na to da se Rusiju prisili na ozbiljne pregovore s Ukrajinom.
“Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo što još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da uistinu sjedne za pregovarački stol i pregovara s Ukrajinom, rekla je Kallas.
/Desk/