Cijena dizelskog goriva u Bosni i Hercegovini u blagom je padu u odnosu na prethodne tjedne. U utorak se na benzinskim postajama cijena dizela kretala od 3,48 KM do 3,76 KM. Prema podacima portala Global Petrol Prices, na temelju ažuriranja od 13. travnja, cijena dizela po litri iznosila je 3,67 KM (ili 2,22 USD). Radi usporedbe, prosječna cijena dizela u svijetu iznosi 1,60 USD po litri.
Ako usporedimo cijene dizela s prethodnim mjesecom, kada je litra stajala 2,94 KM, vidljivo je značajno poskupljenje. Prije tri mjeseca dizel je koštao 2,27 KM, a prije godinu dana 2,38 KM.
Bez sustavnih mjera
Budući da i dalje vlada neizvjesnost zbog geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku — gdje nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li krhko primirje između Irana i SAD-a potrajati, prerasti u trajni mir ili potpuno propasti i uvesti regiju u kaos, a time i u nova poskupljenja energenata — pritisak na proračune građana sve je veći.
U situaciji poskupljenja energenata pokazalo se da BiH nije u mogućnosti odgovoriti sustavnim mjerama na državnoj razini, već su ponuđena entitetska rješenja:
- Federacija BiH: Na snazi je ranije donesena Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate. Maksimalna marža u veleprodaji iznosi 0,06 KM, a u maloprodaji 0,25 KM po litri.
- Republika Srpska: Vlasti su najavile refundaciju od 10 feninga po litri goriva građanima. Umanjenje se obračunava izravno na postajama uz predočenje osobne iskaznice izdane od strane entitetskog MUP-a.
Ono što je BiH mogla učiniti jest privremeno ukidanje trošarina (akciza) na gorivo, no to se nije dogodilo. Iako je u Zastupničkom domu usvojen Prijedlog zakona o dopuni Zakona o trošarinama u BiH (koji bi Vijeću ministara omogućio njihovo privremeno ukidanje u slučaju krize), on mora proći i Dom naroda. Tamo podrška izostaje zbog protivljenja SNSD-a ili nedostatka kvoruma, što je bio slučaj i ovog tjedna.
Kako su reagirale Hrvatska i Srbija
Promatrano regionalno, BiH i njezini susjedi, Hrvatska i Srbija, istom su problemu pristupili potpuno različito. Dok je BiH izabrala vlastitu fiskalnu stabilnost prebacujući troškove poskupljenja na građane i gospodarstvo, Hrvatska je prioritet stavila na standard građana.
Odmah na početku krize u ožujku, kada se cijena nafte približila razini od 100 dolara po barelu, hrvatska je Vlada ograničila rast cijena goriva na benzinskim postajama. Litra osnovnog benzina Eurosuper 95 koštala je maksimalno 1,62 eura, dok je Eurodizel bio ograničen na 1,73 eura po litri. Zahvaljujući državnoj intervenciji, cijene su bile između 10 i 30 % niže od tržišnih u trenucima najvećih poremećaja.
Srbija je pokušala balansirati između ova dva modela prilagođavajući mjere promjenama na tržištu, čime je djelomično zaštitila i potrošače i proračunske prihode. Nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Srbija je smanjila trošarine prvo za 20 %, a potom i za 25 %, s ograničenim trajanjem do 24. travnja.
Porezno opterećenje u BiH
U Bosni i Hercegovini, na litru dizela koja košta oko 3 KM, država kroz trošarine i cestarine uzima 0,70 KM, dok dodatnih 0,51 KM dolazi kroz PDV od 17 posto. Ukupno, više od trećine cijene (oko 40 %) završava u javnim prihodima.
