Dodirivanje zemlje, trave, drveća i mahovine možda nije samo ugodan način provođenja vremena u prirodi. Istraživanja pokazuju da kontakt s prirodnim materijalima može povećati raznolikost mikroorganizama na koži i imati pozitivan učinak na imunološki sustav.
Šetnja parkom, boravak u šumi ili sjedenje na travi obično se povezuju s opuštanjem i boljim raspoloženjem. No sve je više istraživanja koja sugeriraju da priroda može imati još jednu, manje očitu korist – može utjecati na mikroorganizme koji žive na našoj koži, a time i na funkcioniranje imunološkog sustava.
Mira Grönroos, ekologinja i istraživačica zdravlja povezanog s prirodom iz Finskog instituta za okoliš, provela je eksperiment u kojem su sudionici 20 sekundi trljali ruke zemljom, tresetom i mahovinom.
Rezultat je bio zanimljiv: povećala se količina i raznolikost mikroorganizama na njihovoj koži, čak i nakon što su ruke isprali običnom vodom.
Nisu sve bakterije neprijatelji
Na prvi pogled može zvučati neobično da bi veći broj bakterija na koži mogao biti dobar za zdravlje. Međutim, ljudska koža prirodno je dom velikom broju mikroorganizama.
Kada na koži postoji raznolika zajednica mikroba, oni međusobno održavaju ravnotežu i mogu otežati razmnožavanje štetnih, patogenih bakterija.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da kontakt sa zemljom i biljkama može povećati mikrobnu raznolikost kože, što bi moglo imati koristi ne samo za kožu nego i za imunološki sustav.
No učinak kratkog kontakta nije nužno dugotrajan. Grönroos navodi da se mikrobiom kože nakon kratkog izlaganja prirodi relativno brzo može vratiti u prethodno stanje. Zbog toga bi češći i dulji kontakt s prirodom mogao imati veći učinak.
Djeca koja se igraju u blatu
U jednom finskom vrtiću prljave ruke dio su svakodnevice.
Djeca u vrtiću Aurinkolinna u središnjoj Finskoj provode najmanje nekoliko sati dnevno na otvorenom. Igraju se među grmljem i drvećem, penju se, grade kule od pijeska, skaču po lokvama te rukama dodiruju zemlju i drvnu sječku.
Na kraju dana često su prekrivena blatom od glave do pete.
Znanstvenici sada istražuju može li takvo okruženje pozitivno utjecati na njihovo zdravlje. Tijekom trogodišnjeg istraživanja analiziraju mikroorganizme na koži, u slini i stolici djece, kao i uzorke krvi i kose. Cilj je utvrditi što se događa s njihovim imunološkim sustavom kada se prirodno okruženje uvede u svakodnevni prostor za igru.
U istraživanju sudjeluju 43 finska vrtića.
Šumsko tlo promijenilo mikrobiom djece
Projekt se temelji i na ranijem dvogodišnjem istraživanju znanstvenice Marje Roslund.
Tijekom istraživanja 2016. i 2017. godine dio vrtićkog prostora pretvoren je u svojevrsno šumsko tlo – dodani su treset i biljke, a zatim je praćeno kako takvo okruženje utječe na bakterije na koži, u slini i probavnom sustavu djece.
Nakon 28 dana igre, a potom i godinu dana kasnije, pokazalo se da su djeca koja su se igrala na površini nalik šumskom tlu imala veću raznolikost mikroorganizama na koži u usporedbi s djecom koja su se igrala na popločanom prostoru.
Roslund važnost te raznolikosti objašnjava jednostavno: što je više različitih mikroorganizama, to je manje prostora za one potencijalno štetne.
U istraživanju je na koži djece koja su se igrala na šumskom tlu pronađeno i manje potencijalno patogenih mikroorganizama.
Zdrava koža povezana je s cijelim organizmom
Zdravlje kože ne odnosi se samo na ono što vidimo u ogledalu.
Istraživanja pokazuju da stanje kože može biti povezano s hormonskom aktivnošću, kardiovaskularnim zdravljem i kognitivnim funkcijama. Posebno se istražuje kako raznolikost bakterija na koži utječe na imunološki sustav.
U jednom eksperimentu djeca su se igrala u pješčaniku ispunjenom mikrobiološki raznolikim tlom. Druga skupina koristila je pješčanik sličnog izgleda, ali s manjom raznolikošću mikroorganizama.
Kod djece koja su se igrala u mikrobiološki bogatijem tlu povećala se raznolikost određenih bakterija na koži. Istodobno su u njihovoj krvi zabilježene promjene citokina – molekula koje sudjeluju u regulaciji imunološkog sustava.
Kontakt s prirodom mogao bi utjecati i na alergije
Ovi rezultati dio su šire teorije poznate kao hipoteza bioraznolikosti.
Prema toj ideji, zrak, biljke i tlo bogati različitim mikroorganizmima mogu imati važnu ulogu u ljudskom mikrobiomu, a time potencijalno i u zdravlju.
Istraživanja su pokazala da je povećanje raznolikosti jedne skupine bakterija, gamaproteobakterija, na koži djece bilo povezano s većim brojem regulatornih T-stanica. One imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže imunološkog sustava i sprječavanju pretjeranih imunoloških reakcija.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da još nije moguće zaključiti da će kontakt s prirodom spriječiti bolesti poput astme, ekcema ili alergija.
„Ne možemo još reći da zbog kontakta s prirodom nećete dobiti astmu. No čini se da bi takav kontakt mogao smanjiti mogućnost razvoja određenih poremećaja imunološkog sustava“, objašnjava Grönroos.
Koristi mogu imati i odrasli
Nisu samo djeca predmet istraživanja.
U jednom istraživanju odrasli su tijekom zime uzgajali povrće u zatvorenom prostoru. Jedna skupina koristila je tlo bogato raznim mikroorganizmima, dok je druga dobila tlo koje je izgledalo slično, ali je sadržavalo manje mikrobne raznolikosti.
Nakon mjesec dana kod ljudi koji su koristili mikrobiološki bogatije tlo povećala se raznolikost bakterija na koži, a u krvi je zabilježen i veći broj protuupalnih citokina. Kod druge skupine takve promjene nisu zabilježene.
I običan vrt mogao bi tako biti svojevrsni mali laboratorij za zdravlje.
Drugo istraživanje provedeno u finskim uredima pokazalo je da su zaposlenici nakon samo dva tjedna izlaganja „zelenim zidovima“, odnosno zidovima prekrivenima živim biljkama, imali veću raznolikost mikroorganizama na koži i niže razine proupalnih citokina u krvi.
Možda ne trebate ići u šumu – dovoljno je dotaknuti prirodu
Mira Grönroos slične navike primjenjuje i u vlastitoj obitelji.
Kada je sa svojom djecom u prirodi i ona žele pokupiti češere ili grančice, ne govori im da ih ostave na zemlji. Dopušta im da ih ponesu kući i igraju se s njima.
Smatra da bi se o ovome trebalo više razmišljati i prilikom planiranja gradova. Umjesto da prirodu doživljavamo kao mjesto do kojeg moramo posebno otići, gradovi bi trebali omogućiti da ljudi dolaze u kontakt s prirodom tijekom svakodnevnog života – primjerice na putu do škole ili posla.
Znanost još uvijek pokušava precizno utvrditi kako kontakt s prirodom utječe na imunološki sustav. No dosadašnji rezultati daju zanimljiv razlog da češće izađemo iz kuće.
Dodirnite travu, sjednite na zemlju, pomirišite drvo ili pustite djecu da se malo zaprljaju. Blato na rukama možda ipak nije samo blato.
