Europska kućanstva u američke tehnološke kompanije ulažu stotine milijardi eura, čime neizravno sudjeluju u financiranju razvoja umjetne inteligencije u Sjedinjenim Američkim Državama. Dok američki tehnološki divovi bilježe snažan rast, Europa se suočava s izazovom kako vlastitu štednju usmjeriti prema domaćim inovacijama i kompanijama.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da europska štednja sve više sudjeluje u financiranju američkog procvata umjetne inteligencije, dok Europa možda neće ostvariti usporediv udio gospodarskih koristi.
Prema podacima Europske središnje banke, kućanstva u europodručju drže približno 440 milijardi eura u američkim tehnološkim kompanijama, uključujući Nvidia i Alphabet.
Lagarde je tijekom govora u Beču istaknula da se vodeće tehnološke kompanije uglavnom razvijaju izvan Europe. Prema njezinim riječima, Sjedinjene Američke Države prošle su godine proizvele 59 značajnih modela umjetne inteligencije, Kina 35, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo proizveli po jedan.
Europa raspolaže velikom štednjom, ali novac teško dolazi do kompanija
Europska središnja banka navodi da su kućanstva u europodručju u svibnju 2026. godine na bankovnim računima držala gotovo 10 bilijuna eura.
Oko trećine financijske imovine europskih kućanstava nalazi se u depozitima, dok je taj udio u Sjedinjenim Američkim Državama znatno manji i iznosi oko 11 posto.
Oko 80 posto kućanstava u europodručju ne posjeduje dionice, obveznice ili investicijske fondove. Na odluke o ulaganju utječu nedostatak financijskog znanja, ograničena sredstva, nepovjerenje i zabrinutost zbog rizika.
Više od 60 posto kućanstava najveći dio imovine drži u nekretninama, dok se približno četvrtina uglavnom oslanja na bankovne depozite.
Ulaganje u američke tehnološke kompanije samo po sebi ne predstavlja nužno problem, smatra Jeremie Peloso, glavni europski strateg u analitičkoj tvrtki BCA Research.
Peloso ističe da su američke tehnološke dionice tijekom posljednjih deset godina ostvarivale bolje rezultate od europskih indeksa. Međunarodna ulaganja ulagačima također mogu pomoći u raspodjeli rizika.
Dodatni čimbenik je kretanje tečaja eura. Slabiji euro u određenim je razdobljima povećavao prinose europskih ulagača koji posjeduju imovinu denominiranu u američkim dolarima.
Ipak, Peloso upozorava da je američki tehnološki sektor postao vrlo koncentriran, zbog čega su ulagači izloženi relativno malom broju kompanija koje podliježu sličnim tržišnim utjecajima.
Kako europski novac financira razvoj umjetne inteligencije?
Kupnja već postojećih dionica američkih tehnoloških kompanija ne donosi izravno novi novac tim tvrtkama. Međutim, snažna potražnja ulagača može poduprijeti vrijednost dionica i kompanijama olakšati prikupljanje kapitala izdavanjem novih dionica.
Kada europski ulagači kupuju novoodabrane dionice, primjerice tijekom inicijalne javne ponude dionica (IPO), kompanije dobivaju sredstva koja mogu koristiti za ulaganja i razvoj.
No, javne ponude dionica same po sebi vjerojatno neće osigurati dovoljno kapitala za održavanje golemih ulaganja najvećih tehnoloških kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju.
Zbog toga se tehnološki divovi sve više oslanjaju na tržište obveznica i zaduživanje.
Više od bilijun dolara ulaganja do 2028. godine
Prema analizi Europske središnje banke, pet najvećih američkih tehnoloških kompanija koje upravljaju velikim računalnim infrastrukturama očekuje se da će do 2028. godine uložiti više od bilijun dolara, odnosno približno 870 milijardi eura.
Ta ulaganja obuhvaćaju:
- Izgradnju podatkovnih centara
- Nabavu naprednih čipova
- Opskrbu električnom energijom
- Razvoj mrežne infrastrukture
Christine Lagarde navela je da su najveće američke tehnološke kompanije prošle godine izdale više od 100 milijardi dolara obveznica. Njihov udio u novim izdanjima obveznica denominiranih u eurima koje izdaju nefinancijske kompanije sada iznosi gotovo desetinu.
Prema podacima ECB-a, pet velikih američkih tehnoloških kompanija ima približno 40 milijardi eura obveznica denominiranih u eurima. Europski fondovi, osiguravajuća društva i mirovinski sustavi koji kupuju te obveznice izravno posuđuju novac američkim tehnološkim kompanijama.
Europa zaostaje u infrastrukturi umjetne inteligencije
Iako Europa raspolaže značajnim financijskim sredstvima i tehnološkim potencijalom, zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama u infrastrukturi potrebnoj za razvoj i pokretanje sustava umjetne inteligencije.
Lagarde je navela da SAD posjeduje približno 75 posto globalnog računalnog kapaciteta za umjetnu inteligenciju, dok se europski udio procjenjuje na oko pet posto.
Europska komisija procjenjuje da bi do 2036. godine razlika između potražnje i dostupnih kapaciteta podatkovnih centara u Europskoj uniji mogla dosegnuti 19 gigavata. Za zatvaranje tog infrastrukturnog jaza moglo bi biti potrebno čak 600 milijardi eura.
Istodobno, ECB procjenjuje da bi ubrzana primjena umjetne inteligencije mogla povećati produktivnost europodručja za čak četiri posto tijekom desetljeća.
Mistral pokazuje europski potencijal, ali i problem dostupnosti ulaganja
Francuska kompanija za umjetnu inteligenciju Mistral primjer je europskog tehnološkog potencijala, ali i ograničenih mogućnosti za obične ulagače.
Kompanija je prošlog tjedna prikupila tri milijarde eura u najvećem ulagačkom krugu jedne europske tehnološke kompanije. Međutim, mali ulagači nisu mogli izravno sudjelovati jer dionice Mistrala nisu javno izlistane na burzi.
Ben Barringer, voditelj tehnoloških istraživanja u tvrtki Quilter Cheviot, upozorava da samo usmjeravanje većeg dijela europske štednje prema umjetnoj inteligenciji ne bi riješilo temeljne probleme.
Prema njegovu mišljenju, potrebno je stvoriti uvjete za razvoj većeg broja europskih kompanija svjetske razine koje mogu konkurirati na globalnom tržištu.
Europska unija želi potaknuti ulaganja
Glavni odgovor Europske unije na ovaj izazov predstavlja Unija štednje i ulaganja (Savings and Investments Union).
Cilj inicijative je olakšati građanima ulaganje i omogućiti europskim kompanijama lakši pristup financiranju preko nacionalnih granica.
Predložene mjere uključuju:
- Jednostavnije investicijske račune, uz moguće porezne pogodnosti
- Promjene u sustavu dodatnih mirovina
- Smanjenje troškova poslovanja na europskim financijskim tržištima
- Olakšavanje izlaska kompanija na burzu
Europska unija uvela je i Akt o uvrštenju na burzu (Listing Act), čiji je cilj smanjiti troškove i pojednostaviti postupak javnog uvrštenja kompanija.
Te reforme mogle bi pomoći većem broju europskih tehnoloških tvrtki u rastu i pristupu javnom kapitalu. Ipak, one ne jamče da će europska kućanstva odabrati domaće kompanije umjesto američkih tehnoloških divova koji nude potencijalno privlačne prinose.
Kapital postoji, ali Europa mora stvoriti više prilika
Stručnjaci upozoravaju da će preusmjeravanje europske štednje prema domaćim kompanijama biti dugoročan proces. Za to su potrebni jednostavniji propisi, povoljnije okruženje za startupe, razvijenija tržišta rizičnog kapitala i snažniji poticaji za građane da ulažu.
Europa, prema analizama ECB-a i stručnjaka, ne pati od nedostatka kapitala, nego od problema njegova usmjeravanja prema kompanijama koje imaju potencijal za globalni rast.
Ključni izazov za Europu nije samo zadržati vlastitu štednju, već izgraditi tehnološke kompanije koje će biti dovoljno konkurentne, inovativne i dostupne ulagačima da mogu parirati američkim tehnološkim divovima.