Predsjednik HNS-a BiH prof.dr.sc. Dragan Čović održao danas predavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru: 30 godina nesavršenog Daytonskog putovanja – povijest, izazovi i trajna važnost očuvanja mira.
Čović je predavanje održao kao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, a ne kao zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U okviru obilježavanja tri desetljeća od potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, Čović je govorio o značenju i dosezima ovoga povijesnog dokumenta.
U izlaganju je naglasak stavljen na kulturu promjena kroz koje je Bosna i Hercegovina prolazila proteklih 30 godina, prateći složene demografske, ekonomske, geopolitičke, tehnološke transformacije, kao i promjene u društvenom i političkom okruženju.
Poručio je kako se “promjene ne mogu promatrati izolirano jer su međusobno povezane i nose brojne posljedice”, naglašavajući “važnost kontinuirane prilagodbe novim okolnostima, strateške političke zrelosti i razumijevanja složenosti procesa koji oblikuju život i budućnost BiH”.
Ovom prilikom istaknuo je kako 30 godina Daytonskog putovanja jasno pokazuje važnost teritorijalnog ustroja Bosne i Hercegovine, uređenog kroz dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te kako upravo Ustav BiH i teritorijalna formula osiguravaju jednakopravnost i kolektivna prava svih naroda.
“Daytonski mirovni sporazum je uz sve prijepore i nesavršenosti donio mir koji imamo i trideset godina poslije, a sada je vrijeme za europsku Bosnu i Hercegovinu. Daytonom smo dobili jedan paralelni sustav vlasti – institut međunarodnih predstavnika u skoro svim institucijama vlasti, savjetnike, imamo evo i osmog visokog predstavnika u BiH te više od 900 odluka koje su pokušale objasniti što je to duh Daytona”, kazao je Čović na Sveučilištu u Mostaru.
Istaknuo je kako “ne bi volio da o Bosni i Hercegovini i dalje odlučuje netko izvana zbog toga što oni unutar nje nisu u stanju pronaći rješenje za BiH” te je izrazio uvjerenje kako će bh političari ipak “iznaći rješenje za Bosnu i Hercegovinu i da će ona biti europska”.
U tom kontekstu, naglasio je kako “Daytonski okvir uključuje i instrumente odvraćanja, koji su osmišljeni kako bi očuvali ravnotežu među konstitutivnim narodima i spriječili zloupotrebu političke moći, a istovremeno omogućili stabilno i mirno političko djelovanje”.
U nastavku izlaganja osvrnuo se i na globalne geopolitičke i gospodarske trendove, istaknuvši kako ubrzani tehnološki razvoj, migracijska kretanja i klimatske promjene izravno oblikuju političke odluke i prioritete suvremenih društava. Zaključio je kako se legitimno predstavljanje mora čuvati kao ključna sastavnica ustavne jednakopravnosti.
U izjavi za medije, Čović je istaknuo važnost 30-godišnjeg Daytonskog mirovnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, naglašavajući kako je sporazum donio kraj rata, te je pojasnio ključne probleme vezane uz teritorijalno i unutarnje uređenje zemlje, potrebu za ostvarenje potpune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda te izazove u upravljanju državnom imovinom i javnim dobrima.
Čović je rekao kako je “daytonska faza Bosne i Hercegovine trebala završiti prije više od 20 godina”, te da je “danas Bosna i Hercegovina pred vratima konsocijacijskog ambijenta uređenja”.
“To može dati rješenje da možemo pristupiti svim integracijama, ne samo EU i mislim da je to put za Bosnu i Hercegovinu i da taj iskorak moramo napraviti. Zakasnili smo pet-šest godina zbog unutarnjih nadmudrivanja, ako hoćete i svih odluka koje je netko uime nas paralelno donosio”, naglasio je Čović te dodao kako je danas blokirano bar deset milijardi eura investicija zbog toga što “ne možemo raspolagati onim što je naše javno dobro”.
U zaključku je naglasio kako je nužno pojednostaviti institucije i omogućiti učinkovitije donošenje odluka kako bi Bosna i Hercegovina mogla nastaviti europski put i zadržati mir i stabilnost.
Dekan Filozofskog fakulteta Dražen Barbarić je u svojoj izjavi naglasio povijesnu dimenziju Daytonskog sporazuma, istaknuvši kako je 30 godina Daytonskog puta obilježeno nizom pogrešaka i političkih izazova, „ali ono na kraju krajeva definira naš i politički i društveni trenutak u kojem živimo“, naglasivši i važnost prenošenja znanja i iskustava studentima, koji će u budućnosti preuzeti odgovornost za nastavak djelovanja kroz izazove Bosne i Hercegovine.
Prije početka predavanja, sastao se s Upravom Filozofskog fakulteta, s kojom je razgovarao o aktualnim društveno-političkim temama, suradnji akademske zajednice i institucija vlasti te važnosti obrazovanja i aktualnim prioritetima u tom području.
Predavanju su nazočili izaslanik u Domu naroda PS BiH Zdenko Ćosić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, rektor Sveučilišta u Mostaru Ivo Čolak, prorektori SUM-a Zdenko Klepić, Marko Odak, Sanja Bijakšić i Tomislav Volarić, predsjednik HAZU BiH Mladen Bevanda, pomoćnik rektora SUM-a Josip Šimić, dekanica FSRE SUM-a Davorka Šaravanja, v.d. dekan Pravnog fakulteta SUM-a Zlatko Brkić, dekan Ekonomskog fakulteta BiH Anela Čolak, dekan FZS-a SUM-a Vajdana Tomić, dekan ALU SUM-a Svetislav Cvetković, dekan Medicinskog fakulteta SUM-a Ivan Ćavar te dekan FPMOZ SUM-a Marin Ćorluka te ravnatelj galerije SUM Marin Ivanović.
/Desk/