Odvjetnica Nožica je u zahtjevu MMKS-u navela da kod njenog branjenika “osjećaj krivice i odgovornosti za patnju žrtava pogađa Stojićevo mentalno zdravlje” i da on “ne pokazuje rizik od ponavljanja zločina i da njegovo puštanje nema opasnosti za javnost”. Uskoro se i od Petkovića može očekivati zahtjev za prijevremenim puštanjem na slobodu.
Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a, general Milivoj Petković, ostatak kazne od 20 godina zatvora provest će u zatvoru u Belgiji. To je odluka Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS), potpisana od strane predsjedavajućeg sudskog vijeća, sudca Carmela Agiusa 14. srpnja ove godine, a Petković je u jedan od belgijskih zatvora već prebačen. No, Petković još uvijek nije zatražio prijevremeno puštanje na slobodu, a to je već učinio Bruno Stojić, nekadašnji ministar obrane Herceg-Bosne, također osuđen na 20 godina zatvora, a zbog činjenice da mu u siječnju ističu odslužene dvije trećine kazne. Međutim, ono što je novina kada je riječ o praksi o puštanju na prijevremenu slobodu je – rehabilitacija osuđenika kojoj sudac Agius daje veliku važnost.
Što je “rehabilitacija”
Kako je već prije za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izjavila Senka Nožica, odvjetnica Brune Stojića, dva su uvjeta za puštanje na prijevremenu slobodu: da prođe dvije trećine kazne i da osoba pokaže da se rehabilitirala u periodu služenja kazne, a o čemu odlučuje sud.
Odvjetnica Nožica je u zahtjevu MMKS-u navela da kod njenog branjenika “osjećaj krivice i odgovornosti za patnju žrtava pogađa Stojićevo mentalno zdravlje” i da on “ne pokazuje rizik od ponavljanja zločina i da njegovo puštanje nema opasnosti za javnost”.
“Sve vrijeme tijekom suđenja, Stojić je pokazivao poštovanje prema svim učesnicima u istrazi uključujući svjedoke i žrtve. Štoviše, Stojić je pokazao kajanje u raznim intervencijama i puno prije nego što je i razmišljao o podnošenju prijave kao što je ova”, stoji u zahtjevu u kome se navodi da bi Stojić nakon puštanja živio sa obitelji u Zagrebu.
Odluka o prijevremenom puštanju na slobodu Brune Stojića iz austrijskog zatvora još se čeka, kao i zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Milivoja Petkovića, a prvooptuženi Jadranko Prlić izvjesno je, mogao bi zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu za oko četiri i pol godine.
No, kako će „priznanje krivice“ i „osjećaj kajanja“ od nekadašnjeg vodstva Herceg-Bosne, a danas zaboravljenih osuđenika biti primljeno u hrvatskom korpusu i kako će isto biti protumačeno te znači li to i priznanje kvalifikacije ‘udruženog zločinačkog pothvata’, otvoreno je pitanje.
Miletiću, Brali i Brđaninu odbijeni zahtjevi
Ukupno 16 osuđenika trenutno izdržava kazne zatvora koje im je dosudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) za zločine počinjene na području BiH, a predsjednik MMKS-a, sudac Carmel Agius do sada je odbio tri zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu, upravo zbog, kako je odlučeno, “nepokazivanja znakova kajanja, krivnje, rehabilitacije”.
U rujnu 2018. odbijen je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Radivoja Miletića, bivšeg načelnika Odjela za operativno‐nastavne poslove Glavnog stožera Vojske Republike Srpske (VRS), nakon što je odslužio dvije trećine od 18 godina kazne zatvora zbog zločina u Srebrenici. U siječnju ove godine odbijen je i isti zahtjev Miroslava Cicka Brale, bivšeg pripadnika jedinice ‘Džokeri’ HVO-a, iz švedskog zatvora gdje izdržava kaznu od 20 godina zbog zločina počinjenih 1993. nad Bošnjacima u selu Ahmići.
Objašnjavajući svoju odluku, sudac Agius se pozvao na izvješće zatvorskog medicinskog časnika kojem je Bralo rekao da “ne osjeća nikakvo iskreno kajanje za svoja djela”. Treći odbijeni zahtjev je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Radoslava Brđanina, bivšeg političkog vođe Autonomne regije Krajina (ARK), osuđenog na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, koji je na izdržavanju kazne u zatvoru u Danskoj. Sudac Agius je njegov zahtjev odbio jer je smatrao kako je riječ o “velikoj težini njegovih zločina” te da “nije pokazao znakove da je uspješno rehabilitiran”.
Od hrvatske šestorke još trojica na izdržavanju kazne
Od hrvatske šestorke, u zatvoru su još prvooptuženi Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, koji je osuđen na najveću kaznu zatvora, dok su na po 20 godina osuđeni Milivoj Petković, Bruno Stojić i general Slobodan Praljak koji je pri izricanju presude izvršio samoubojstvo u haškoj sudnici popivši otrovnu supstancu netom nakon što je rekao da nije zločinac i da „s prijezirom odbacuje presudu“. Također, na početku procesa sva šestorica na haškom sudu izjasnili su se da nisu krivi.
Bivši zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić je osuđena na 16 godina i od siječnja prošle godine je na prijevremenoj slobodi, a već odavno na slobodi je predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić, koji je osuđen na 10 godina zatvora. Ova šestorka u pritvoru je provela oko 11 godina i taj predmet je zabilježen i kao najdugotrajniji tijekom postojanja MKSJ-a.
(Izvor: Dnevni list)