Slom velike digitalne banke Ueno ostavio je gotovo tri milijuna ljudi bez pristupa vlastitom novcu, a posljedice su se proširile na isplatu plaća, mirovina i upravljanje javnim sredstvima. U središtu skandala našao se predsjednik Santiago Peña, čije su ranije poslovne veze s vlasnicima banke otvorile pitanja mogućeg sukoba interesa.
Paragvajski predsjednik Santiago Peña zasad ostaje na dužnosti nakon što parlament zbog nedostatka kvoruma nije uspio odlučiti o njegovoj ostavci. Istodobno se nastavlja postupak njegova opoziva, dok zemlju potresa jedna od najozbiljnijih financijskih i političkih kriza posljednjih godina.
Krizu je izazvao slom velike digitalne banke Ueno, zbog kojeg je gotovo tri milijuna ljudi ostalo bez pristupa svojim bankovnim računima. Riječ je o financijskoj instituciji koja je u samo nekoliko godina postala jedna od najvećih u zemlji, s bazom klijenata koja odgovara približno 60 posto odraslog stanovništva.
Posljedice nisu pogodile samo privatnu štednju građana. Poremećene su isplate plaća i mirovina, a otvorena su i ozbiljna pitanja o sigurnosti velikih iznosa javnog novca koji su se nalazili u banci.
Predsjednik u središtu financijskog skandala
U središtu afere našao se i sam predsjednik Santiago Peña, čije su ranije poslovne veze s vlasničkom grupacijom povezanom s bankom izazvale sumnje u mogući sukob interesa.
Peña je u četvrtak objavio da podnosi ostavku, navodeći kako takvu odluku donosi radi očuvanja stabilnosti zemlje, društvenog mira i demokratskih institucija. Međutim, parlament nije uspio dovršiti postupak njezina prihvaćanja.
Predsjednik je nakon toga najavio da će se odazvati pozivu Senata i odgovoriti na optužbe.
Prema izvješćima Reutersa i brazilskog portala UOL, Zastupnički dom jednoglasno je podržao pokretanje postupka opoziva, dok se o njegovu daljnjem tijeku treba odlučivati u Senatu.
Kako je jedna banka postala problem cijele države?
Ueno Bank bila je jedan od najistaknutijih primjera ubrzane digitalizacije paragvajskog bankarskog sektora. Zahvaljujući mobilnom bankarstvu i jednostavnom otvaranju računa, privukla je milijune korisnika te postala važan dio svakodnevnog financijskog života građana.
Problemi su eskalirali nakon što je Središnja banka Paragvaja utvrdila ozbiljne nedostatke u financijskoj stabilnosti te institucije.
Prema službenom priopćenju regulatora, postupak sanacije pokrenut je 2. studenoga, nakon što je utvrđeno da je pokazatelj solventnosti banke pao ispod polovice zakonski propisanog minimuma.
Drugim riječima, banka više nije imala dovoljnu kapitalnu zaštitu u odnosu na rizike i obveze koje je preuzela. Regulatorna intervencija trebala je zaštititi štediše i spriječiti širenje problema na ostatak financijskog sustava.
Milijuni računa blokirani, građani zabrinuti za plaće i mirovine
Posljedice su se osjetile gotovo odmah. Klijenti su ostali bez pristupa novcu, a financijski problem ubrzo se pretvorio u ozbiljnu društvenu krizu.
Za građane koji su preko Uena primali plaću ili mirovinu, kao i za one koji su ondje čuvali životnu ušteđevinu, situacija je značila mnogo više od neizvjesnosti oko poslovanja jedne banke.
Mnogi su se našli pred neposrednim problemom: kako platiti hranu, stanarinu i režije ako ne mogu raspolagati vlastitim sredstvima?
Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da je banka upravljala i velikim iznosima javnog novca. Prema Reutersu, riječ je o približno 850 milijuna dolara državnih sredstava, što je otvorilo pitanje odgovornosti vlasti za odluku da se takav novac povjeri privatnoj financijskoj instituciji.
Kriza je potaknula i prosvjede u glavnom gradu Asunciónu, gdje su građani zahtijevali povrat novca i odgovornost političkih dužnosnika.
Kakve veze predsjednik ima s bankom?
Odnos predsjednika Peñe i poslovne grupacije povezane s Ueno Bankom pretvorio je financijski slom u veliku političku aferu.
Peña je ranije bio dioničar holdinga povezanog s vlasnicima banke, a iz vlasničke strukture izašao je u ožujku 2025. godine. U međuvremenu je banka snažno širila poslovanje, a preko nje su se nalazili i znatni iznosi javnih sredstava.
Dodatnu pozornost izazvala je uloga Carlosa Carvalla, čelnika središnje banke kojeg je imenovao Peña, a koji je prethodno također bio povezan s Uenom. Carvallo je tijekom krize podnio ostavku.
Takve okolnosti otvorile su pitanje jesu li poslovne veze i politički interesi utjecali na regulatorne odluke te jesu li nadležna tijela pravodobno reagirala na financijske probleme banke.
Oporba optužuje predsjednika za sukob interesa i odgovornost za upravljanje krizom, dok Peña odbacuje optužbe za nezakonito postupanje. Dosadašnje poslovne veze same po sebi ne dokazuju kaznenu odgovornost, ali predstavljaju važan dio pitanja kojima se trebaju baviti nadležne institucije.
Istraga se širi, traži se odgovornost bankara
Financijski slom prerastao je i u kaznenopravni slučaj. Prema izvješćima Reutersa, tužiteljstvo je izdalo naloge za uhićenje osmero sadašnjih i bivših rukovoditelja Ueno Banka.
Istražitelji trebaju utvrditi kako je banka koja je raspolagala novcem milijuna građana dospjela u stanje ozbiljne nesolventnosti, jesu li financijski problemi pravodobno prijavljivani te jesu li nadzorna tijela raspolagala informacijama koje su zahtijevale raniju intervenciju.
Posebno je osjetljivo pitanje javnih sredstava. Ako se utvrdi da su državne institucije nastavile povjeravati novac banci unatoč upozorenjima o njezinu financijskom stanju, odgovornost bi mogla zahvatiti i širi krug dužnosnika.
Zasad, međutim, nije utvrđeno da je Peña osobno naredio nezakonito prebacivanje javnog novca ili prikrivanje financijskih problema.
Hoće li građani dobiti svoj novac?
Središnja banka pokušava ograničiti posljedice sloma i spriječiti širenje panike na druge financijske institucije.
Prema njezinu službenom priopćenju, paragvajski sustav osiguranja depozita štiti štedne uloge do iznosa od 228,3 milijuna gvaranija po deponentu u pojedinoj banci, što odgovara iznosu od 75 minimalnih mjesečnih plaća.
Regulator je najavio i početnu isplatu do deset milijuna gvaranija pogođenim štedišama kako bi im omogućio pristup barem dijelu sredstava tijekom postupka sanacije.
Ipak, osiguranje depozita ne znači da će svi klijenti odmah dobiti cjelokupan iznos. Povrat sredstava iznad zakonski zajamčene granice ovisit će o tijeku sanacije i raspoloživoj imovini banke.
Središnja banka pritom naglašava da je riječ o problemu konkretne financijske institucije, a ne o dokazu opće nesolventnosti paragvajskog bankarskog sustava.
Politička budućnost predsjednika i dalje neizvjesna
Peñina najavljena ostavka trebala je otvoriti put političkom raspletu krize, no neuspjeh parlamentarnog odlučivanja ostavio ga je u neizvjesnom položaju.
Zastupnički dom podržao je pokretanje postupka opoziva, a daljnje odluke sada su u rukama Senata. Predsjednik je poručio da će se odazvati pozivu i iznijeti svoju obranu.
Način na koji će Peña napustiti dužnost mogao bi imati posljedice i za njegov budući politički položaj. Paragvajski ustav bivšim demokratski izabranim predsjednicima priznaje poseban status doživotnog senatora, no okolnosti prestanka mandata mogle bi biti važne za ostvarivanje tog statusa.
Pritom treba razlikovati politički postupak opoziva od eventualne kaznene odgovornosti, o kojoj mogu odlučivati samo nadležna pravosudna tijela.
Kriza koja je razotkrila opasnu koncentraciju novca
Slučaj Ueno Banka pokazuje koliko ozbiljne posljedice može imati situacija u kojoj velik dio stanovništva i znatan dio javnih sredstava ovise o jednoj financijskoj instituciji.
Za milijune Paragvajaca slom banke nije tek pitanje solventnosti, kapitalnih zahtjeva ili regulatornog nadzora. Riječ je o nemogućnosti pristupa vlastitom novcu, neizvjesnosti oko plaća i mirovina te strahu za životnu ušteđevinu.
Pred paragvajskim institucijama sada su dva ključna zadatka: omogućiti građanima povrat sredstava i utvrditi tko je odgovoran za financijski slom.
O ishodu istrage i političkog postupka ovisit će ne samo budućnost predsjednika Santiaga Peñe nego i povjerenje građana u bankarski sustav i državne institucije.