U Domu lordova britanskog parlamenta danas će se raspravljati o stanju u BiH, a najistaknutije teme su stabilnost, sigurnost, pojačanje političke tenzije i poštovanje Daytonskog mirovnog sporazuma uz naglasak na predsjednik SNSD-a Milorada Dodik za kojeg se tvrdi kako njegove secesionističke politike slabe institucije BiH i jačaju vanjski utjecaj Rusije te usporavaju europski put BiH.
Iako su ove bh teme rasprave utemeljene, zbunjujuće je zašto o tome rapravlja Britanija, zemlja koja je izazvala tektonske promjene u EU svojim izlaskom iz članstva. No, iako je BiH vrlo politički nestabilna zemlja, jedna od najnerazvijenijih, činjenica je da je to suverena i neovisna država, gdje se na demokratskim izborima bira demokratska vlast te su velikim dijelom i opravdane kritike predsjednika RS-a Milorada Dodika iako je on sam jedan od najistaknutijih uzroka nestabilnosti. No, mora se postaviti pitanje i odgovornosti ostalih političkih aktera.
Ipak, za razumjeti je snagu političkog lobiranja u inozemstvu, pa tako i bošnjačkog i srpskog i hrvatskog, na različitim mjestima i u različitim institucijama. No, činjenica je da se odluke donose u BiH i da domaći akteri moraju postizati kompromise i konsenzuse za dobrobit svih bh građana. Koliko tome doprinose ili možda otežavaju ovakve i slične rasprave iz inzemstva?
Britanski Dom lordova redovito raspravlja o BiH, i to upravo o sličnim pitanjima s kojima se i sama Britanija suočava – islamofobijom, rasnom netrpeljivošću, sukobima frakcija itd. Ono što je još zanimljivije je i da Velika Britanija nije članica EU-a, a istodobno daje sebi za pravo kritizirati europski put BiH. Naime, podsjetimo na Brexit i kako je Europski parlament 29. siječnja 2020. na plenarnoj sjednici u Bruxellesu sporazum o izlasku Velike Britanije, prve zemlje u povijesti koja napušta Europsku uniju, koja se do sada uvijek širila. Britanci su na referendumu, rezultatom 51,8 % ‘za’ izlazak, a 48,2 % ‘za’ ostanak, odlučili napustiti EU, čime su prouzročili najveći potres u ovoj europskoj zajednici država od njenog postanka. O ovom britanskom potezu, nije se raspravljalo u bh parlamentima.
Dodik: “Stara manira imperatora da razmišljaju i razgovaraju o drugima, a ne o sebi”
Komentirajući najavu sjednice, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je kako Velika Britanija kontinuirano pokazuje tendenciozno protusrpsko ponašanje i neprijateljski stav prema Republici Srpskoj.
Dodik je istaknuo da je rasprava u Domu lordova samo “stara manira imperatora” koji, umjesto da se bave vlastitim problemima, žele držati lekcije drugima.
“To je stara manira imperatora da razmišljaju i razgovaraju o drugima, a ne o sebi. U Belfastu vidimo da imamo pobunu, eksplozije i nemire, a oni nama pričaju o miru ovdje, gdje mira itekako ima. Ako se hoćete baviti nekim drugim, onda prvo vi morate biti savršeni”, poručio je Dodik.
Čelnik SNSD-a naglasio je da u BiH nema otvorenih problema niti incidenata, te da je jedini zahtjev Republike Srpske povratak na izvorni Daytonski sporazum.
“Mi hoćemo ustavnu BiH. Neka nam vrate ustavnu BiH koju nam je oteo njihov državljanin Paddy Ashdown, a ne da se prave blesavi u Domu lordova i nama pričaju kako smo mi neki loši momci. Neka se bave svojim intervencionizmom u Velikoj Britaniji, umjesto da odu u Belfast i tamo pokušaju smiriti situaciju koju imaju na svojem prostoru”, jasan je bio Dodik.
Britanski Dom lordova danas bi trebao raspravljati o stanju u BiH, a u objavljenom izvješću, između ostalog, navode da Rusija nastavlja pružati političku potporu vlastima Republike Srpske. Posebnu pozornost u dokumentu posvetili su upravo predsjedniku SNSD-a, tvrdeći da njegova politika “slabi državne institucije”.
Dodik odbacuje te navode, ocjenjujući ih kao dokaz kontinuiranoga neprijateljskog stava Velike Britanije prema srpskom narodu.
“Mislim da treba biti jasno da tamo u Domu lordova postoji neka Helić koja potencira najgoru moguću priču o nama. To nikada nije imalo učinka, a nije ni prvi put da se o tome raspravlja. Što će oni?”, zaključio je Dodik.
U izvješću Doma lordova, tri desetljeća nakon rata, navode se i “rastuće secesionističke tendencije”, te nejasna buduća uloga međunarodne zajednice u BiH, što dužnosnici Republike Srpske vide kao nastavak političkog pritiska na njezine institucije.
/Republika/