U slikovitom zaseoku Boljuni pokraj Stoca nalazi se bunar Neveš – impresivno graditeljsko čudo od 1300 kamenih blokova, starije i od poznate srednjovjekovne nekropole stećaka. Ovaj hercegovački fenomen privukao je pozornost regionalnih medija i sve većeg broja turista, prenosi Stolac City.
Smješten na obalama rijeke Bregave, lijevog pritoka Neretve, te okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem, Stolac je jedan od hercegovačkih gradova s iznimno bogatom kulturnom i povijesnom baštinom. U njegovoj neposrednoj okolici, u slikovitom zaseoku Boljuni koji službeno pripada selu Bjelojevići, smjestila se jedna od najzanimljivijih znamenitosti toga kraja: bunar Neveš.
U narodu poznat i kao “grčki bunar”, za koji se vjeruje da nikada ne presušuje, ovaj drevni spomenik svjedoči o višestoljetnoj povezanosti čovjeka i prirode te i danas privlači pozornost mještana, ali i sve većeg broja posjetitelja i turista.
Voda koja prkosi najtežim sušama
Za ovaj se bunar u narodu prenosi predaja da nikada nije presušio, čak ni u razdobljima najtežih i najdužih suša. Samo njegovo ime — Neveš ili Neva voda — zapravo je arhaični izraz za nepresušnu vodu.
Ovaj kameni ljepotan sagrađen je od čak 1300 precizno slaganim kamenih blokova. Prema procjenama povjesničara i arheologa, stariji je i od same srednjovjekovne nekropole stećaka u Boljunima, koja se nalazi na svega 20-ak metara udaljenosti.
Poznato je da su se u davnim vremenima ljudi često pokapali uz izvore vode. S obzirom na to da se kanal, kojim je kišnica stoljećima dolazila do bunara, proteže dijagonalno kroz samu nekropolu, pretpostavlja se da je bunar Neveš nastao znatno prije srednjovjekovnih spomenika. Posebnu pozornost na lokaciji privlači i velika kamenica dimenzija 120 × 70 × 80 centimetara, od koje do dna bunara vodi 17 sklesanih kamenih stepenica.
U bližoj okolici nalaze se još četiri bunara sličnih graditeljskih i funkcionalnih karakteristika, no onaj u Boljunima najveći je, najimpozantniji i najbolje očuvan. Unatoč stoljećima i modernizaciji, njegova arhitektonska očuvanost i danas izaziva divljenje stručnjaka i prolaznika.
Prijedlog za ljetni izlet: Otkrijte i čuda Parka prirode Hutovo blato
Ako vas put ovoga ljeta nanese u okolicu Stoca i Čapljine, svakako vrijedi posjetiti i obližnji Park prirode Hutovo blato — jedinstvenu zelenu oazu i jedno od najvećih zimovališta ptica u cijeloj Europi.
Hutovo blato pravi je raj za ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom. Prostire se na čak 8000 hektara močvarnog, ravničarskog i brdovitog terena, s nadmorskom visinom od jednog pa sve do 588 metara. Slijevajući se u depresije, kraške ponornice i površinske vode stvaraju brojna jezera, jaruge i rijeke, dok visoka razina podzemnih voda uzrokuje pojavu stalnih i povremenih vrela.
Rijeka koja teče u oba smjera
Glavni vodotok Hutova blata je rijeka Krupa, duga devet kilometara i prosječne dubine oko pet metara. Krupa je prirodni fenomen jedinstven u Europi jer teče u oba smjera — i nizvodno i uzvodno. Naime, kada poraste vodostaj moćne Neretve, ona potisne Krupu natrag prema njezinome izvorištu u Deranskom jezeru, stvarajući rijedak i fascinantan prirodni proces.