U Europu se ponovno polako vraćaju nesnosne temperature, svega nekoliko tjedana nakon što je smrtonosni toplinski val pogodio kontinent. Meteorolozi i klimatski stručnjaci upozoravaju kako predstojeći val nije tek prolazna pojava, već strukturni atmosferski poremećaj koji razotkriva sve veće jazeve u europskoj infrastrukturi.
Ekstremne prognoze diljem kontinenta
Nekoliko europskih zemalja već je izdalo službena upozorenja zbog naglog porasta temperatura. Situacija se intenzivira od jugozapada prema unutrašnjosti kontinenta:
- Španjolska: Državna meteorološka agencija AEMET stavila je dijelove zemlje pod žuti alarm zbog „značajnog porasta“ temperatura, dok je za sjeveroistok izdano narančasto upozorenje zbog oborina i oluja. Očekuje se da će Sevilla, Zaragoza i Córdoba biti najteže pogođene s temperaturama koje će dosegnuti gotovo 40°C.
- Francuska: Nakon prošlomjesečnog toplinskog vala bez presedana koji je odnio i ljudske živote, zemlja se priprema za maksimalnih 39°C na jugozapadu i u regiji Bordeauxa.
- Portugal: Prema najavama meteorologinje Marije João Frada, temperature će dosezati između 35°C i 40°C, ponajviše u unutrašnjim regijama poput doline Douro, doline Tejo i unutrašnjosti Alenteja, dok bi na zapadnoj obali mogle iznositi do 35°C.
- Italija: Vreli zrak iz suptropskih širina unutrašnjosti sjeverne Afrike donijet će ekstremne temperature na jug zemlje, a u Firenci se očekuje do 40°C.
- Istočna i Srednja Europa: Čak i tradicionalno hladnije regije bilježe skokove. Unutrašnje podunavske ravnice Bugarske i Rumunije približavaju se temperaturama od 38°C, dok će Budimpešta, pod utjecajem grebena visokog tlaka iznad Karpatskog bazena, mjeriti između 36°C i 37°C.
„Ovo nije samo još jedan topli tjedan“
Jona Vergini, osnivačica meteorološkog portala wfy24.com, ističe za Euronews Earth kako ovaj toplinski val nosi strukturne tragove atmosferskog blokirajućeg događaja. Povećanje temperatura opisuje kao „udžbenički primjer nove normalnosti“ potaknute plinovima koji zadržavaju toplinu i zagrijavaju planet.
„Ono što ovo otkriva kada je riječ o spremnosti jest sve veći strukturni jaz. Južna Europa razvila je ponašajnu toleranciju na ekstremne vrućine – pomicanje dnevnih rutina, sijeste, spuštanje roleta i slično – ali to je ponašajna adaptacija, a ne biološka, i ona ne štiti fizičku infrastrukturu“, upozorava Vergini.
Ovaj se strukturni jaz već snažno odražava na svakodnevni život:
- Elektroenergetske mreže: Teško se nose s naglim skokovima potrošnje zbog masovnog korištenja klima-uređaja. Prošlog je tjedna talijanski grad Torino pretrpio velike prekide u opskrbi električnom energijom nakon što je majski toplinski val preopteretio lokalnu mrežu.
- Javni prijevoz: Mnogi sustavi dizajnirani su prema temperaturnim granicama s kraja 20. stoljeća. Francuska prigradska željeznička i tramvajska mreža Transilien već je pozvala putnike na oprez i provjeru voznog reda zbog mogućih poremećaja uzrokovanih vrućinama.
Tropske noći kao tiha prijetnja javnom zdravlju
Uz visoke dnevne temperature, velik problem postaju takozvane tropske noći – razdoblja u kojima temperatura tijekom 24 sata ne pada ispod 20°C. U ekstremnim slučajevima, minimalne noćne temperature ostaju iznad 25°C, što se naziva „supertropskim noćima“.
| Tip noćne temperature | Raspon | Utjecaj na organizam |
| Tropska noć | iznad 20°C | Minimalne mogućnosti za odmor i predah lokalnog stanovništva. |
| Supertropska noć | iznad 25°C | Tijelu se uskraćuje ključni period oporavka, a kardiovaskularni sustav ostaje pod stalnim opterećenjem. |
Stručnjaci naglašavaju kako kontinuirana noćna vrućina zapravo predstavlja veću prijetnju javnom zdravlju od dnevnog temperaturnog vrhunca. Prekomjerna smrtnost tijekom toplinskih valova znatno je snažnije povezana s uzastopnim visokim noćnim minimumima nego s jednim vrelim popodnevom.
Ovaj je fenomen dodatno pojačan u urbanim sredinama zbog efekta urbanog toplinskog otoka, gdje visoke zgrade, asfalt i beton apsorbiraju golemu količinu topline tijekom dana te je tijekom noći ponovno ispuštaju u zrak. Zbog nedostatka sna i visokih temperatura u učionicama, pojedine javne službe i škole već razmatraju izmjene termina održavanja ispita kako bi zaštitile učenike.