Zemlje koje su već pogođene slomom međunarodnog trgovačkog poretka, ratom u Ukrajini i kaotičnom politikom SAD-a suočavaju se s potencijalno trajnom ekonomskom štetom, prenosi The New York Times.
Bombe odjekuju u Iranu i na Bliskom istoku, ali se posljedice osjete u kućanstvima i tvrtkama u susjedstvima diljem svijeta.
U Kansasu su kupci kuća ovog tjedna zabilježili rast kamatnih stopa na 30-godišnje hipoteke iznad 6 posto. U zapadnoj Indiji, obitelji koje oplakuju smrt voljenih otkrile su da su krematoriji na plin privremeno zatvoreni.
U Hanoiju, u Vijetnamu, vlasnici benzinskih crpki postavili su natpise „rasprodano“. U Keniji, uzgajivači i trgovci čajem strahuju da će njihov izvoz za Iran istrunuti na dokovima. A diljem Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Britanije i Meksika, poljoprivrednici su problijedjeli zbog naglog skoka troškova gnojiva.
Širenje rata u Iranu zadalo je snažan udarac svjetskom gospodarstvu koje je već ranije bilo uzdrmano slomom međunarodnog trgovačkog poretka, ratom u Ukrajini i kaotičnim donošenjem odluka predsjednika Trumpa.
„Ovo je doista onaj pravi“, rekao je David Goldwyn, bivši američki diplomat i dužnosnik Ministarstva energetike SAD-a, govoreći o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, najvažnije svjetske točke za transport nafte. To je onaj hitni scenarij kojeg su se svi pribojavali, dodao je.
Isporuke tereta su blokirane, troškovi prijevoza su porasli, a premije osiguranja su skočile u nebo. Da, cijena goriva na crpkama je pogođena, ali pogođene su i cijene hrane, lijekova, zrakoplovnih karata, električne energije, ulja za kuhanje, poluvodiča i mnogočega drugog.
Dugotrajni rat između Sjedinjenih Država i Irana mogao bi imati „katastrofalne posljedice“ za svjetsko tržište nafte i globalno gospodarstvo, upozorio je ovog tjedna Amin Nasser, izvršni direktor Saudi Aramca, najveće svjetske naftne i plinske tvrtke.
Čak i ako rat, koji je započeo 28. veljače kada su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran, završi relativno brzo, ovaj najnoviji potres šalje potrošače, radnike i poslodavce na još jednu uznemirujuću i nepredvidivu vožnju.
Ne radi se samo o tome da vlasnici malih tvrtki i korporativni direktori moraju ponovno procjenjivati svoje opskrbne lance, upravljati dodatnim poskupljenjima i pratiti promjenjiva ograničenja o tome s kim smiju poslovati. Niti samo o tome da dodana neizvjesnost potkopava povjerenje, čineći potrošače nesklonima trošenju, a tvrtke nesklonima investiranju.
Radi se o tome da bi ovo prekrajanje dinamike moći na Bliskom istoku moglo pokrenuti niz posljedica čija se puna snaga možda neće znati mjesecima ili godinama.
Meg Jacobs, autorica knjige „Panika na crpki: Energetska kriza i transformacija američke politike 1970-ih“, istaknula je da se cijene nisu odmah vratile na staro nakon naftnog embarga 1973. i 1974. godine. Ostale su visoke do kraja desetljeća.
Situacija s opskrbom danas je potpuno drugačija, s mnogo više proizvođača, naglasila je gđa Jacobs. No, kriza koju su arapske zemlje proizvođači nafte stvorile svojim embargom pokrenula je lanac događaja koje ti proizvođači nikada nisu predvidjeli.
Naftni šok potaknuo je druge zemlje, najznačajnije Sjedinjene Države, da štede energiju i razvijaju gorivo-učinkovite automobile te vlastitu industriju nafte i prirodnog plina. U konačnici, monopolistički stisak arapskih zemalja je slomljen. Cijene nafte na kraju su se urušile 1986. godine.
Današnje akcije u Iranu i okolnoj regiji mogle bi slično imati posljedice koje su i neočekivane i dalekosežne.
Jacobs je, na primjer, ukazala na vjerojatnost osnaženog i ojačanog ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ovog je tjedna Trump ublažio neka ograničenja na izvoz ruske nafte koja su bila nametnuta kako bi se izvršio pritisak na Putina zbog rata u Ukrajini.
Više cijene nafte potaknuti će rusko oslabljeno gospodarstvo i ratni stroj. A Putin je iskoristio priliku da se ruga europskim čelnicima koji su podržali sankcije na ruske energente nakon invazije na Ukrajinu.
Kriza je također snažan podsjetnik na stalne ranjivosti kritičnih opskrbnih lanaca. Pandemija Covida-19 i rat u Ukrajini natjerali su nacionalne vođe diljem svijeta da govore o potrebi prioritiziranja otpornosti i sigurnosti.
Rat SAD-a i Izraela u Iranu, međutim, još jednom naglašava kako poremećaji u globalnom trgovačkom sustavu i dalje mogu nanijeti tešku ekonomsku bol.
Europljani su se tek nedavno izvukli iz svoje duboke ovisnosti o ruskom plinu i nafti. Za njih, trenutak ovog energetskog pritiska teško da je mogao biti gori. Proizvođači, koji se još oporavljaju od utjecaja carina, sada se moraju nositi s višim troškovima energije. To će biti udarac za zemlje poput Njemačke s velikim, energetski gladnim kemijskim, farmaceutskim i automobilskim industrijama.
Budući da su zalihe plina na niskim razinama, vjerojatno će doći i do „paničnog punjenja“ u Europi što bi moglo spriječiti pad cijena u sljedećih šest mjeseci, rekao je g. Goldwyn.
Rast cijena nafte ima potencijal povećati interes za alternativne izvore energije poput solarne energije, vjetra i nuklearne energije, dodao je Goldwyn. Međutim, politička podrška je ključna za razvoj bilo kojeg od tih resursa. A barem u Sjedinjenim Državama, neprijateljstvo Trumpa prema obnovljivim izvorima energije ostaje žestoko.
Azijska gospodarstva su još izloženija. I ona ovise o uvozu energije. Osim toga, siromašne zemlje i zemlje sa srednjim dohotkom podložne su hirovima tečajeva valuta. A kada dolar ili euro ojačaju, sav njihov uvoz odjednom postaje skuplji.
Središnji bankari diljem svijeta suočavaju se s teškom kombinacijom okolnosti. Sjedinjene Države imaju jače gospodarstvo od mnogih drugih zemalja. Ipak, njihove Federalne rezerve suočavaju se s istim pitanjima koja zbunjuju i druge središnje bankare: Trebaju li podići kamatne stope kako bi zaustavili oživljavanje inflacije dok cijene energenata skaču, ili ih spustiti jer tržišta rada slabe, a rast usporava?
Povišene stope također će zadržati troškove zaduživanja visokima u vrijeme kada se bogate i siromašne zemlje suočavaju s rekordnim razinama duga. To znači da će više novca koji se mogao upotrijebiti za zdravstvo, ceste, stanovanje ili obrazovanje umjesto toga otići na plaćanje kamata na dug.
Carsten Brzeski, ekonomist u nizozemskoj banci ING, napomenuo je da su tehnološke tvrtke, posebno one specijalizirane za umjetnu inteligenciju, vrlo osjetljive na promjene kamatnih stopa. Šačica tih tvrtki bila je glavni pokretač rasta u američkom gospodarstvu — da ne spominjemo visoke burzovne procjene. „To bi moglo dovesti do oštre korekcije na tržištima dionica“, rekao je.