Zemlja je odredila samodostatnost u proizvodnji ključnog oružja na bojišnici kao prioritet, iako je potpuno odvikavanje od jeftinijih kineskih komponenti i dalje teško, prenosi The New York Times.
Ispod stepenica i iza neoznačenih vrata, deseci muškaraca naporno rade u prostranoj podrumskoj radionici u Ukrajini. S naglavnim svjetiljkama, nagnuti su nad tiskane pločice dok se pramenovi dima dižu s lemilica.
Prije godinu dana većina ukrajinskih obrambenih tvrtki nije mogla proizvesti ove ploče, koje su ključni sastojci malih eksplozivnih dronova. No, ovaj napredak, uz ostale, pomogao je zemlji da dosegne prekretnicu: sada može proizvoditi dronove bez komponenti uvezenih iz Kine.
Ukrajina daje prioritet samodostatnosti u proizvodnji dronova jer oni sve više dominiraju bojištem. Prema riječima bojnika Roberta Brovdija, zapovjednika ukrajinskih Snaga bespilotnih sustava, dronovi su sada odgovorni za više od 90 posto ruskih gubitaka.
Dronovi također igraju glavnu ulogu u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Iranska vojska napala je zemlje u regiji stotinama svojih bespilotnih letjelica Shahed, a Sjedinjene Države su po prvi put u borbi upotrijebile vlastitu verziju Shaheda.
Izazov “potpune neovisnosti”
Ukrajina neće tako skoro masovno proizvoditi dronove bez ikakvih kineskih komponenti jer je njihova uporaba i dalje mnogo jeftinija. S obzirom na kinesku dominaciju u globalnoj proizvodnji, teško je bilo koji dron definirati kao uistinu „China-free“ (bez kineskih dijelova). Mnoge komponente proizvedene izvan Kine i dalje sadrže kineske dijelove ili sirovine.
Ipak, ukrajinski dužnosnici vjeruju da je važno proizvoditi dronove sa što manje komponenti iz Kine kako bi se osigurao nastavak proizvodnje u slučaju prekida kineske opskrbe.
„S obzirom na rizike nabave komponenti iz Kine, koja nam nije prijateljska, glavni zadatak je proizvoditi ih u Ukrajini“, rekao je bojnik Brovdi. „Snaga ukrajinskog proizvođača leži u činjenici da se supstitucija uvoza već dogodila.“
Dvije tvrtke u Ukrajini koje su izradile dronove „bez Kine“ odabrane su za natjecanje za ugovore u Pentagonovom programu „dominacije dronovima“, u sklopu kojeg SAD planira kupiti tisuće jeftinih napadnih dronova. Jedna od njih, Ukrainian Defense Drones Tech Corporation, bila je među 11 tvrtki odabranih prošli tjedan za moguće američke narudžbe.
Promjena dinamike opskrbe
U prvoj godini nakon ruske invazije u veljači 2022., gotovo svi ukrajinski dronovi dolazili su iz Kine. Kako je potražnja rasla, Peking je 2023. uveo ograničenja izvoza, a 2024. ih dodatno proširio. Iako je Kina službeno neutralna, stručnjaci kažu da je Peking svom partneru Rusiji dao prednost pri pristupu komponentama.
Do 2025. godine udio dijelova iz Kine u ukrajinskim dronovima pao je na oko 38 posto, prema podacima ukrajinskog Vijeća obrambene industrije. Ukrajina i dalje kupuje jeftinije kineske dijelove jer vojska treba ogroman broj dronova uz ograničen proračun.
Pukovnik Pavlo Palisa, vojni savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da Kijev povećava domaću proizvodnju oružja dijelom kako bi ojačao svoju poziciju u mirovnim pregovorima. „Ako uvozimo, to znači ovisnost, a svaka ovisnost znači slabiju poziciju“, izjavio je.
Put od 500 dolara do visoke tehnologije
Tvrtka Ukrainian Defense Drones, pod brendom F-Drones, proizvodi eksplozivne FPV (first-person-view) kvadrokoptere koji se koriste više nego bilo koji drugi dron za uništavanje ruske teške opreme.
„Zemlju su spasili dronovi od 500 dolara“, rekao je Hnat Buyakin, osnivač tvrtke, prisjećajući se početka rata kada su vojnici improvizirali modificirajući jeftine kineske dronove u radionicama uz liniju bojišnice.
Do 2025. godine njegova je tvrtka proširila proizvodnju na:
- Kontrolore leta
- Regulatore brzine
- Radio modeme
- Sustave za prijenos videa
Zapravo, sve komponente osim kamera sada se proizvode u Ukrajini. Ipak, Buyakin priznaje ograničenja: iako sami izrađuju karbonske okvire, sam karbon se i dalje uvozi (često iz Kine) jer je tako jeftinije. Slična je situacija i s baterijama, budući da Kina dominira lancima opskrbe litijem.
Shutterstock
Ukrajina ima nalazišta litija, ali ona su nerazvijena. Razvoj tih resursa cilj je sporazuma Ukrajine i SAD-a o mineralima.
„Namjerno smo odabrali najteži put jer se Ukrajina sada bori za svoje mjesto u tehnološkom ratu, a to iskustvo stječemo vlastitom krvlju“, zaključio je Buyakin.