Ženska britvica u prosječnoj drogeriji u Bosni i Hercegovini košta oko 17 KM, dok je muški ekvivalent s identičnom tehnologijom istog proizvođača oko devet KM. Ova razlika u cijeni od preko 50 % nije marketinška pogreška, već sustavna praksa poznata kao “ružičasti porez” (Pink tax), prisutna u cijelom svijetu. Iako su neke države u SAD-u, poput New Yorka, uvele zakone protiv rodno uvjetovane cjenovne diskriminacije, globalno ipak ne postoji jedinstveni zakon koji regulira ili zabranjuje ovu profitabilnu poslovnu praksu u kojoj potrošači plaćaju više za proizvode i usluge samo zato što su brendirani kao “ženski”.
“Kada govorimo o ružičastom porezu, moramo imati na umu da to nije porez u fiskalnom smislu. Više govorimo o jednom ekonomskom sustavu poskupljenja cijena proizvoda namijenjenih ženama, a koji funkcionalno nisu mnogo drugačiji od onih proizvoda koji se općenito prodaju muškarcima. To su prije svega higijenski proizvodi, kozmetika, pa čak i neke usluge poput frizerskih”, pojašnjava za Forbes BiH Amina Dizdar, koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra.
Rezolucija Europske unije
Europska unija je rezolucijom Europskog parlamenta o rodnoj ravnopravnosti i poreznim politikama, usvojenom 15. siječnja 2019. godine, pozvala države članice i Europsku komisiju da uključe rodnu perspektivu u sve porezne politike, prepoznaju skrivene nejednakosti u poreznim sustavima i osiguraju da porezne reforme ne produbljuju razlike između muškaraca i žena u prihodima, zapošljavanju i mirovinama.
Jedna od ključnih preporuka rezolucije je uvođenje procjena utjecaja poreza na rodnu jednakost, primjena 0% PDV-a na ženske higijenske proizvode te proizvode za njegu djece i starijih osoba, kao i integriranje rodne perspektive u sve faze proračunskog procesa. Mnoge članice EU već su ukinule tzv. “tampon tax”, uvele rodnu perspektivu u fiskalne analize i razvile statistiku koja prati utjecaj poreza po spolu. Ovo pitanje posebno dobiva na značaju u kontekstu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
“Rezolucija Europskog parlamenta iz 2019. godine naložila je zemljama Europske unije da ukinu ili reduciraju poreze na higijenske proizvode za žene i djecu, i već imamo pozitivne rezultate te rezolucije širom EU”, kaže Saša Leskovac, stručni savjetnik u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH. Dodaje da je Hrvatska jedina zemlja iz susjedstva koja je smanjila porez na ove proizvode s 23% na 15%, dok je Njemačka još više smanjila porez.
“U svjetlu obveza koje BiH ima na putu u EU, nadamo se da će se ovo pitanje barem ublažiti. Pitanje poreza je ključno”, ističe Leskovac. Navodi kako su dosadašnje inicijative uglavnom bile usmjerene na menstrualno siromaštvo, a ne na širi pojam ružičastog poreza, koji je kompleksniji i još uvijek nereguliran u tranzicijskim državama s tržišnim gospodarstvima neosjetljivima na specifičnosti populacije.
S druge strane, Sarajevski otvoreni centar prije nekoliko godina predlagao je izmjenu zakona o PDV-u kako bi se ukinuo porez na higijenske potrepštine koje koriste isključivo ili pretežno žene. Inicijativa nije usvojena uz obrazloženje da bi se morao mijenjati cijeli fiskalni sustav.
Globalni fenomen ružičastog poreza
Termin „ružičasti porez“ prvi je put dobio značajnu medijsku pozornost 2015. godine nakon analize u New Yorku. Studija na 794 proizvoda pokazala je da je u 30 od 35 kategorija cijena bila sustavno viša za ženske verzije. Najveća razlika zabilježena je kod proizvoda za njegu kose: ženski šamponi bili su u prosjeku 48% skuplji od muških.
“Koliko znam, ne postoji zabrana za proizvođače da odrede cijenu kako žele. Polazi se od pretpostavke slobodnog tržišta – da potrošači imaju pravo izbora”, kaže Dizdar, dodajući da su te cijene proizvod dugogodišnjih stereotipa koje industrija zloupotrebljava za profit.
Slična istraživanja u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Australiji potvrdila su isti obrazac. Čak i dječje igračke podliježu ovoj praksi; ružičasti skuteri i bicikli redovito su skuplji od identičnih plavih ili neutralnih proizvoda.
Kolika je stvarna vrijednost cjenovne razlike?
Jodhaira Rodriguez iz Consumer Reportsa testirala je učinkovitost proizvoda:
- Dezodoransi: Pokazali su identičnu učinkovitost u kontroli znojenja. Razlika je bila isključivo u mirisu i pakiranju.
- Gelovi za tuširanje: Osnovna funkcionalnost čišćenja bila je ista. Marketinške tvrdnje o hidrataciji kod ženskih proizvoda nisu se mogle empirijski potvrditi.
- Britvice: Ženske britvice s hidratantnim trakama često su skuplje, no testiranje je pokazalo da te trake kratko traju, dok je rezultat brijanja identičan onome s muške britvice.
Leskovac pojašnjava kako ne postoji ekonomsko opravdanje za ovakvu praksu jer su troškovi proizvodnje i plasmana isti. Riječ je o manipulaciji jer su žene često odgovorne za kupnju higijenskih potrepština za cijelo kućanstvo.
Žene zarađuju manje, a troše više
Ružičasti porez funkcionira kao multiplikator ekonomske neravnopravnosti. Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma iz 2022., žene u prosjeku imaju niže prihode, a troše više na osnovne proizvode. Procjenjuje se da prosječna Amerikanka tijekom života potroši dodatnih 56.000 dolara samo zbog ovog poreza. U regiji Zapadnog Balkana, gdje su plaće niže, taj je teret proporcionalno veći.
Studija TPO Fondacije iz 2024. pokazala je da studentice u BiH izdvajaju više od 10% mjesečnih primanja samo za menstrualne proizvode. To dovodi do “menstrualnog siromaštva”, gdje žene moraju birati između higijene i osnovnih potreba poput hrane.
Marketing kao instrument cjenovne strategije
Analiza kampanja otkriva sofisticirane strategije. Muški proizvodi naglašavaju funkcionalnost i performanse kroz tamne tonove, dok ženski koriste pastelne boje i jezik koji ističe estetiku i senzualnost. To omogućuje pozicioniranje ženskih proizvoda kao “premium” kategorije, čak i kada je funkcionalnost identična.
“Marketing nije lišen stereotipa i upravo se na njih oslanja pri formiranju cijena, polazeći od predrasude da žene biraju proizvod prema izgledu”, kaže Dizdar. Dodatna ironija je u opisima: muški se proizvodi često opisuju kao trajniji, dok ženski nemaju takva obećanja.
Mogućnost prijave
U BiH postoje opći antidiskriminacijski propisi, no ne postoji konkretan mehanizam za prijavu rodne diskriminacije pri formiranju cijena. Zakon o zaštiti potrošača štiti od obmane i materijalnih nedostataka, ali zasad nema jasnog načina za adresiranje ružičastog poreza.
Može se zaključiti da razlika od nekoliko konvertibilnih maraka po proizvodu kumulativno stvara sustavnu nepravdu. Promjene u ponašanju potrošača – poput odabira funkcionalno ekvivalentnih, a jeftinijih proizvoda – mogu utjecati na tržište, no sistemsko rješenje i dalje izostaje.