Žalbeni sud u Bologni naredio je izručenje Serhija Kuznjecova, ukrajinskog državljanina optuženog u Njemačkoj za vođenje sabotaže plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru 2022. godine. Kuznjecov (u njemačkim dokumentima identificiran samo kao Serhii K.) nalazi se u zatvoru u Italiji nakon što su ga karabinjeri uhitili u Riminiju 21. kolovoza, nakon europskog uhidbenog naloga koji je zatražila Njemačka. Ovo je drugi put da Žalbeni sud odlučuje o njegovom izručenju: već ga je naredio u rujnu, ali Vrhovni kasacijski sud presudio je da se odluka poništi i kazna vrati Žalbenom sudu. Njegov odvjetnik rekao je da će se ponovno žaliti, prenose talijanski mediji.
Država Ukrajina nikada nije potvrdila sudjelovanje ili preuzela odgovornost u ovoj diverziji koja je Njemačkoj pričinila ogromnu štetu, iako se radilo o sabotaži koju jedan čovjek ili manja grupa ne mogu planirati, financirati i realizirati.
Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 bila su dva podvodna plinovoda kojima je upravljao Gazprom, najveća ruska energetska tvrtka. Korišteni su za transport ruskog plina u Europsku uniju, ali Sjeverni tok 2 još nije bio u potpunosti operativan u vrijeme sabotaže.
Dana 26. rujna 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, oštećeni su u dvjema eksplozijama. Nitko nikada nije preuzeo odgovornost za napad, ali odmah su se pojavile nagađanja kako se radilo o namjernoj sabotaži, hipoteza koju je kasnije potvrdilo nekoliko istraga.
Njemačka je ove godine izdala naloge za uhićenje nekoliko ukrajinskih državljana: do sada su oni izvršeni za Kuznetsova i Volodimira Žuravlova (ili Wladmira S. u njemačkim dokumentima, koji po zakonu ne otkrivaju njegovo prezime), koji je uhićen u Poljskoj u rujnu. U listopadu je poljski sud odbio njegovo izručenje Njemačkoj i naredio njegovo puštanje na slobodu.
Osumnjičeni Ukrajinac matra se jednim od navodnih organizatora napada iz 2022. godine koji su oštetili plinovod koji iz Rusije vodi prema Njemačkoj. Njemački tužitelji optužuju ukrajinskog državljanina za izazivanje eksplozije i protuustavnu sabotažu.
Kronologija
Diverzija na plinovodu Sjeverni tok je u rujnu 2022. označila privremeni kraj njemačko-ruskog megaprojekta, s kojim se od samog početka mnogi nisu slagali, a Deutsche Welle je svojedobno iznio katku kronologiju Sjevernog toka.
2005.: Njemačka vlada s kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD) i ruska vlada s predsjednikom Vladimirom Putinom potpisuju izjavu o namjerama za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 1. Plinovod je trebao, zaobilazeći tranzitne zemlje, dostavljati ruski plin Njemačkoj kroz Baltičko more. Ideja za ovaj projekt potječe još iz 90-ih godina.
2006.: Osniva se društvo Sjeverni tok d.o.o., čiji je zadatak planiranje i izvedba projekta. U njemu sudjeluju ruski Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna, jer za ovaj način opskrbe plinom nije zainteresirana samo Njemačka, već i druge europske zemlje.
Bivši njemački kancelar Putinov otvoreni lobist u upravi Rosnjefta i Sjevernog toka
Kako su svojedobno izvijestili svjetski mediji, Njemačka je bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu u svibnju 2022. godine oduzela neke od privilegija nakon što je odbio prekinuti veze s ruskim energetskim tvrtkama, nakon odluke Proračunskog odbora Bundestaga.Schröderu, koji je bio na čelu njemačke vlade od 1998. do 2005., bit će oduzeti ured i osoblje, čije je održavanje 419,000. koštalo oko 2021 eura poreznih obveznika. Prijedlog, koji je odobren uz podršku Socijaldemokratske stranke (stranke kojoj je pripadao Schröder), Zelenih i Slobodne demokratske stranke, ne spominje veze političara niti stav o ruskom ratu u Ukrajini, vjerojatno kako bi se izbjegli pravni izazovi. Umjesto toga, u prijedlogu se tvrdi da bivši vođa više ne ispunjava nikakve tekuće obveze kao državnik, stoga, navodi se u prijedlogu, ured i osoblje nisu potrebni.
Glavna oporbena stranka, Kršćansko-demokratska unija, također je pozvala vladu da bivšem kancelaru uskrati mirovinu, koja je ekvivalentna godišnjoj plaći od oko 100,000 eura. Međutim, Schröder, koji nije pokazao namjeru napustiti upravne odbore ruske naftne tvrtke Rosnjeft i plinovoda Sjeverni tok, će i dalje primati mirovinu.
Kako je svojedobno izvijestio Guardian, glasovanje proračunskog odbora Bundestaga uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je Europski parlament zatražio od predsjednice Komisije Ursule von der Leyn da uvede sankcije protiv Schrödera zbog njegovih veza s Kremljom. Schroderovo blisko osobno prijateljstvo s Putinom posebno je kritizirano nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pitanje je samo koliku je proviziju dobio bivši njemački kancelar za izgradnju Sjevenog toka – s obzirom na vrijednost projekta, nagađa se o stotinama milijuna eura.
2010.: Počinje gradnja Sjevernog toka 1. Plinovod s dvije cijevi dužine 1.224 kilometra povezuje Viborg u Rusiji s njemačkim gradom Lubminom.
2011./2021.: Obje cijevi puštene su u rad s ciljem da opskrbljuju Europu plinom najmanje 50 godina. Troškovi gradnje, prema navodima tvrtke Sjeverni tok, iznosili su 7,4 milijarde eura.
2013.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Postavljaju se još dvije cijevi koje se velikim dijelom protežu paralelno s već postojećim.
2015.: Potpisuju se prvi ugovori o korištenju Sjevernog toka 2. Ponovno sudjeluju Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna. Godinu dana prije toga, Rusija je anektirala Krim. No, za tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) to nije bio razlog za zaustavljanje projekta.
2016.: Ukrajina, Poljska i baltičke države od samog početka pružaju otpor Sjevernom toku zbog svojih sigurnosnih interesa. I iz Europske unije stižu upozorenja. Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, i ta zemlja se usprotivila Sjevernom toku. Trump je smatrao da taj plinovod stvara preveliku ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Njemačka vlada ignorirala je sve te primjedbe, predstavljajući Sjeverni tok ne samo kao odgovor na potrebe Europe za sigurnom opskrbom plinom, već i kao instrument za postizanje mira kroz trgovinu.
2018.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put izjavljuje da Sjeverni tok nije samo privatni gospodarski projekt, već “da tu naravno treba uzeti u obzir i političke faktore”. Ali zaustavljanje gradnje za nju nije dolazilo u obzir.
2019.: SAD zaoštrava ton, a američki veleposlanik u Berlinu Richard Grenell šalje pisma upozorenja njemačkim tvrtkama koje sudjeluju u projektu.
2021.: Sjeverni tok 2 je završen. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) se ubrzo nakon stupanja na dužnost založio za zaustavljanje projekta iz političkih razloga. On je plinovod okarakterizirao kao „privatni gospodarski pothvat“ na koji treba gledati neovisno o odnosima s Rusijom. A ti su odnosi tada postajali sve lošiji.
22.veljače 2022.: Zbog ruske agresije na Ukrajinu kancelar Scholz zaustavlja izdavanje tehničkih certifikata i odobrenja za rad Sjevernog toka 2. Rusija napada Ukrajinu. Kritičari projekta Sjeverni tok u tome vide potvrdu za njihova upozorenja. Isporuke plina preko Sjevernog toka 1 se nastavljaju, ali u manjem obimu zbog sankcija koje je EU uveo Rusiji.
Srpanj/kolovoz 2022.: Sjeverni tok 1 obustavlja rad zbog, kako je Gazprom priopćio, kvara na jednoj turbini. Kasnije, kada je kvar otklonjen, opskrba plinom se nastavila, no do kraja kolovoza ponovno je obustavljena. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će opskrba biti nastavljena tek kada se ukinu sankcije Rusiji.
22.rujna 2022.: Eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma onesposobljava obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2. Njemačka, Danska i Švedska pokreću istragu.
(Republika/agencije)