Zabrinutost raste diljem jugoistočne Azije jer američki dužnosnici, s namjerom usporavanja Kine, još nisu definirali zemlju podrijetla uvozne robe.
Mjesecima tvrtke i dužnosnici diljem Azije čekaju da predsjednik Trump odgovori na pitanje koje zadire u srž njegovih disruptivnih planova za globalnu trgovinu: Kako će odrediti podrijetlo robe u svijetu u kojem gotovo svi proizvodi, od računala i telefona do sofa i automobila, sadrže dijelove koji dolaze iz različitih zemalja?
Odgovor na to pitanje ključan je za Trumpov cilj smanjenja dominantne uloge Kine kao polazišne točke za mnoge svjetske industrijske proizvode.
“To je prikriveni problem (sleeper issue),” rekla je Wendy Cutler za The New York Times, viša potpredsjednica u Asia Society Policy Institute. “Ljudi pokušavaju sami sebe uvjeriti da je to samo tehničko pitanje, ali ako se odmaknete, shvatit ćete da će se sve temeljiti na tome.”
Jugoistočna Azija najizloženija
Nijedna regija nije izloženija Trumpovoj akciji kao Jugoistočna Azija. Milijarde dolara sirovina, strojeva i gotovih proizvoda godišnje prolaze iz Kine kroz Vijetnam, Tajland, Maleziju i druge zemlje regije.
Tijekom svojeg nedavnog gotovo tjedan dana dugog putovanja po Aziji, Trump je u Kuala Lumpuru, Maleziji, najavio trgovinske sporazume s nekoliko zemalja jugoistočne Azije. Iako su dokumenti u različitoj mjeri priznavali problem “prolazne trgovine” (pass-through trade) i izbjegavanja carina, najave nisu sadržavale detalje o tome kako Trump namjerava definirati nacionalnost robe.
Odluka Trumpove administracije o takozvanom pravilu o podrijetlu (rule of origin) mogla bi uništiti mukotrpno pregovorene sporazume. Naime, ako se proizvod šalje iz jedne zemlje, ali ne ispunjava kriterije podrijetla, bit će pogođen posebnom, visokom carinom za koju je Trump upozorio da će iznositi 40 posto.
Prag od 30 posto stvara dilemu
Trumpova administracija glasno je govorila o postavljanju jednog ciljanog pravila o podrijetlu za regiju, fokusirajući se na 30 posto. To bi značilo da bi se svaki proizvod koji sadrži više od 30 posto inozemnih dijelova ili sadržaja slan u Sjedinjene Države suočio s posebnom carinom za pretovar.

Iako su rasprave fluidne, jedna je stvar jasna: za veći dio Jugoistočne Azije tako nizak postotak bit će teško ispuniti.
Čak i ako administracija pojasni konačni broj, za mnoge tvrtke i vlade ostaju brojna pitanja: Što se točno računa kao inozemni sadržaj? Uključuje li to strano ulaganje u tvornicu? Stroj strane marke? Strani radnici?
Opasnost povratka prvobitnih carina
Vlade jugoistočne Azije suočavaju se s dilemom. Dobivanje jasnoće o broju pravila o podrijetlu ključno je prije potpisivanja širih trgovinskih sporazuma jer mnogi proizvodi koje izvoze možda neće moći ispuniti novu definiciju lokalnog proizvoda.

Međutim, ako uskoro ne potpišu nešto konkretnije od početnih trgovinskih sporazuma sa Sjedinjenim Državama, suočavaju se s prijetnjom prvotnih strmoglavih carina kojima je Trump prijetio ranije.
“To je duboko uznemirujuće s ekonomske točke gledišta, jer ako bi se carine vratile na te izvorne razine, to bi bilo razorno”, rekao je Daniel Kritenbrink, bivši američki diplomatski dužnosnik u Aziji.
Zemlje su u teškoj poziciji. Malezija, čiji je najveći trgovinski partner Kina, ali čija industrija poluvodiča uvelike ovisi o američkom tržištu, nalazi se “između čekića i nakovnja”.
“Bez obzira na to koliki utjecaj imate, i dalje ste puno manji od SAD-a ili Kine”, zaključila je Deborah Elms, voditeljica trgovinske politike u Hinrich Foundation.
Sve se to događa uoči očekivanog susreta Trumpa s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji krajem tjedna, gdje će razgovarati o brojnim ekonomskim i političkim pitanjima koja dijele svjetske supersile.
