Zakon o javnom redu je udar na ljudska prava

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska je predložila zakon koji kažnjava neprikladno ponašanje na društvenim mrežama. Predstavljen kao novi zakon o javnom redu i miru, kojim bi se definicija pojma ‘javno mjesto’ proširila na internet, odnosno na društvene mreže. Zakon će biti razmatran na sjednici Odbora za europske i integracije i regionalnu suradnju Narodne skupštine RS-a, zakazanoj za ponedjeljak 2. veljače, a Udruženje BH novinari je Parlamentu RS-a uputilo zahtjev za javnu, otvorenu sjednicu. U zahtjevu se navodi da bi sjednica, s obzirom na interes javnosti i medijske zajednice za ovaj prijedlog zakona, trebala biti otvorenog tipa.

Puno je nejasnoća u svezi s ovim zakonom, a postavlja se pitanje kako bi vlast u RS-u provodila ovaj zakon. Nejasan je, također, pojam ‘remećenje javnog reda’, čija je definicija jako važna, jer postoji mogućnost da se njegovim nedefiniranjem ograniči sloboda izražavanja.

Neprihvatljiv zakon

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić smatra da je ovakav prijedlog zakona neprihvatljiv.

“Kroz ovaj zakon bi se ograničila sloboda mišljenja. I Ministarstvo za ekonomske odnose RS-a je reklo da je ovaj zakon neprimjenjiv. Oni su kazali da svaki zakon koji ide u skupštinsku proceduru mora dobiti saglasnost u skladu s legislativom Europske unije. Premijerka RS-a Željka Cvijanović je rekla da to ‘neprimjenjivo’ ne znači da je suprotno legislativi EU-a, već jednostavno da EU to ne regulira na taj način”, kazao je Vukelić za Al Jazeeru.

Naveo je da je Cvijanović djelimično u pravu, jer na razini EU nema zakona koji to regulira, ali da postoje deklaracije i konvencije koje jamče slobodu mišljena na internetu, odnosno na društvenim mrežama.

“Imaju konvencije koje striktno nalažu vladama da ne smiju ugrožavati slobodu mišljenja, ali Bosna i Hercegovina, nažalost, još nije članica EU. S druge strane, članica je Vijeća Europe, a kao njena članica ima obveze koje je prihvatila u paketu. Jedna od tih obveza je poštivanje deklaracija koje jamče slobodu izražavanja i slobodu interneta”, istaknuo je on.

Vukelić kaže da bi Vlada RS-a trebala povući ovaj zakon prije sjednice Narodne skupštine RS-a, te da se veliki broj nevladinih organizacija i medijskih udruženja protivi ovom zakonu i da oni “neće sjediti skrštenih ruku”.

Naglasio je da je od 2007. godine do danas skupštinska većina, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata, donosila objektivne zakone i da nisu previše iskakali iz okvira, te kako vjeruje da će manji koalicijski partneri SNSD-a prepoznati da je davanje podrške ovakvom zakonu “suludo”.
Zastupnik Narodnog demokratskog pokreta u Skupštini RS-a Dragan Čavić je izjavio da će oni podnijeti priziv Ustavnom sudu RS-a, ako vladajuća koalicija usvoji ovakav zakon i da će ga u tom slučaju Sud proglasiti neustavnim.

“Kako društvene mreže mogu biti javno mjesto? Onda je i moj stan javno mjesto. To je potpuno neustavno”, rekao je Čavić.

Njegovo mišljenje dijeli Branislav Borenović, zastupnik u Parlamentu RS-a iz Partije demokratskog progresa.

“Vlada RS-a nastoji ljude koji misle svojom glavom spriječiti u slobodi govora. To je potpuno antiljudski, anticivilizacijski, diskriminacijski akt, kojim žele da uvedu neku vrstu strahovlade u društvu, što je neprimjereno demokratskim tekovinama”, kazao je on

Strah vlasti od građana

Vera Soldo, urednica magazina Republikainfo.com iz Mostara, za Al Jazeeru je izjavila da ni u kom slučaju ne bi trebalo onemogućiti slobodu govora i izražavanja preko društvenih mreža, a pogotovo uvesti mjere kazne.

“Brojne vlade na svijetu su svjesne kakva moć leži u rukama medija, u ovom slučaju moći komunikacije preko društvenih mreža, kojima su se služile brojne organizacije i individue da bi počele neku vrstu bunta. Svakako da svaka vlada na svijetu želi kontrolirati medije, a većina vlada to radi tajno. Nažalost i u našoj državi postoji takva incijativa, koja bi uskoro mogla biti ozakonjena”, naglasila je ona.

Cilj je, smatra Soldo, da se komunikacija putem društvenih mreža svede na definiciju okupljanja na javnom mjestu, kako bi se tako kontroliralo mišljenje građana.

“Ja ovo mogu protumačiti samo kao strah vlasti od vlastitih građana. Iako se ovaj zakon želi upakirati u borbu protiv terorizma, očito je da bi isti poslužio kao instrument za sprječavanje svakog građanskog nezadovoljstva i bunta, u ovom slučaju i mogućih prosvjeda, koji su već najavljeni zbog nezadovoljstva sveopćim stanjem u zemlji. Mislim da je nezamislivo da se u jednoj demokratskoj zemlji, u bilo kojem dijelu te zemlje, donese takav zakon”, smatra ona.

Soldo je navela primjer “afere Papak”.

“Meni je, naprimjer, nezamislivo da se procesuiraju novinari koji su otkrili ‘aferu Papak’ i da im ta ista vlada sada želi nametnuti nadzor ili cenzuru. Dakle, da ih želi kazniti zbog komunikacije preko društvenih mreža”, zaključila je Soldo i kazala da nijedna vlada ne može proglasiti društvene mreže svojim vlasništvom.

Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja BH novinari, za Al Jazeeru je kazala da je ovo pokušaj proglašavanja interneta javnim prostorom, gdje se može narušiti javni red i mir, što nije istina.

Pravna analiza

“Što znači narušavanje javnog reda i mira na internetu? Kako se to može kvalificirati? Ne razumijem… Postoje pravila za korištenje Twittera, Facebooka i drugih društvenih mreža. Ukoliko se ta pravila zloupotrijebe, onda vas te društvene mreže mogu na neki način sankcionirati. Mogu vas blokirati i ljudi, ako širite sadržaje koji su neprimjerni ili ih oni smatraju takvim”, rekla je ona i dodala da se to može prijaviti policiji i da je ovaj zakon suvišan.

To je već sve regulirano, smatra ona.

“Zašto bi se na drukčiji način internet i društvene mreže definirali kao javni prostor? U preporukama Vijeća Europe su ograničenja interneta definirana. Čak se i govor mržnje može kroz naš Krivični zakon procesuirati”, zaključila je Rudić.

Povodom prijedloga ovog zakona oglasila se i predstavnica Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi za slobodu medija Dunja Mijatović. Ona je izrazila zabrinutost da bi nacrt zakona o javnom redu i miru mogao biti iskorišten za ograničavanje slobode izražavanja na društvenim mrežama.

Navela je da sloboda ‘online’ izražavanja treba biti prepuštena samoregulatornim tijelima i da samo u slučajevima poticanja na nasilje zakonske sankcije mogu biti razmatrane kao odgovarajuća mjera. Mijatović je rekla da je njen ured spreman pomoći vlastima u provođenju pravne analize, kako bi se osiguralo da zakon bude u skladu s obavezama OESC-a i međunarodnim standardima slobode izražavanja.

Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a je, kao predlagač, izradilo novi tekst Zakona o javnom redu i miru i dostavilo ga u fomi nacrta Vladi RS-a, kaže se u priopćenju MUP-a RS upućenom Al Jazeeri.

“Kao u regiji”

“Zakon o javnom redu i miru (Službeni glasnik RS-a, broj 20/07) objavljen je 22. ožujka, a stupio je na stagu 30. ožujka 2007. godine. Tijekom neposredne primjene navedenog zakona u praksi su uočeni određeni nedostatci i nedorečenosti, kao i prevaziđenosti pojedinih odredaba koje su dovele do poteškoća u primjeni pojedinih odredaba”, navodi se u priopćenju.

U priopćenju je, također, navedeno da su predloženom tekstu nacrta, a kasnije i prijedloga zakona, “sadržane osnovne odredbe, kojima se, pored predmeta zakona i prekršajnih sankcija, u odnosu na važeći Zakon o javnom redu i miru proširuje definicija pojma ‘javno mjesto’, u skladu sa najboljom praksom i primjerima u regiji. Ideja je vezati posljedicu sa počinjenim prekršajem, odnosno mjestom na kojem je nastupila posljedica. Slične definicije javnog mjesta nalaze se i u zakonima u okruženju.”

MUP RS-a je naveo primjer na koje bi se osobe i grupe ovaj zakon odnosio: “Ukoliko se grupa osoba dogovori putem elektronskih komunikacija da pretuče nekoga na trgu, koji je javno mjesto, onaj koji je pokrenuo komunikaciju, odnosno ideju, počinio je prekršaj čija se posljedica dogodila na javnom mjestu. Naime, potrebno je da je nastupila posljedica, odnosno da je došlo do realizacije navedene namjere.”

Ministarstvo smatra da “predloženi Zakon o javnom redu i miru nikoga ne ograničava na izraživanje mišljenja, niti uskraćuje bilo kakve slobode”.

(Izvor: Al Jazeera/Harun Cero)

Share.

Leave A Reply