Stavljanje dužnosnika Republike Srpske (RS) na američku crnu listu imalo je najsnažniji utjecaj na ašenje računa u bankama i nemogućnost isplate plaća.Međutim, kada je riječ o osobnom interesu političara, rješenje je pronađeno – plaće u kovertama, piše Deutsche Welle.
„Promijenit ćemo zakon. Što je problem. Imali smo smjene u nekim javnim poduzećima. A da su tamo postavljeni direktori u skladu sa zakonom, znate kada bi ga smijenili. Samo kada on podnese ostavku“, rekao je krajem prošlog mjeseca premijer RS-a Radovan Višković, u jeku zatvaranja bankarskih računa osobama s američke crne liste.
Višković je tada pokušao opravdati kršenje zakona kojim je propisano da vršitelje dužnosti direktora javnih ustanova vlada može imenovati na 90 dana, u iznimnim slučajevima na devet mjeseci. Međutim, zbog „držanja u šaci“ svjesno krše zakon, s obzirom da je na stotine direktora godinama u v.d. mandatu.
Ne treba plaća sto godina
„Ja nisam rekao kršit ćemo zakone, nego promijenit ćemo zakone. Što znači da ne kršimo zakone“, bez zadrške je tada rekao Višković.
Bila je to uvertira u izmjene Zakona o radu nakon čijeg je usvajanja dvadesetak ljudi s liste američkog Ureda za kontrolu stranaca (OFAC) u RS, kojima su banke zbog pritiska blokirali račune, sada oslobođeno ovog financijskog balasta. Među sankcioniranim je cjelokupno rukovodstvo Republike Srpske kao i dio ministara. Izmjene zakona će im omogućiti da se ne nađu na prosjačkom štapu, čulo se tijekom rasprave o usvajanju zakona.
„Većina nas zna mnoge osobe koje su pod sankcijama, a da ne žive od te plaće, da im neće ništa biti čak i da nekoliko mjeseci ne primaju plaću“, kaže Zaga Grahovac iz Liste za pravdu i red, na što se kao prvi uvrijeđen našao prvi čovjek entitetskog parlamenta.
„Ne generalizirajte. Opominjem vas. Na ovoj listi ima ljudi koji nemaju za kupiti lijek i kojima mi prikupljamo novac. Nisu nikakvi tajkuni. Nemojte vrijeđati. Mene vrijeđate“, rekao Nenad Stevandić, na šta je dobio odgovor.
„Znam da ima i takvih osoba. Ali ima i onih koje imaju ogromne nekretnine i koji ne bi osjetili da sto godina ne primaju plaću“, rekla je Grahovac.
Koverta i sada ide
Ipak, sustav se mora ustrojiti tako da odgovara onima koji su na vlasti. Da je tako govori činjenica da, dok se najviši dužnosnici nisu našli na crnoj listi i u „financijskom problem“, nitko nije pokretao pitanje izmjene zakona.
„Nema straha da će bilo tko moći koristiti nove odredbe zakona izuzev političara koji su ostali bez računa“, kaže ekonomist Zoran Pavlović, ističući da u njemu, sa stajališta izmirivanja poreza i doprinosa nema ništa sporno. To je ono što je definirano zakonom. Hoće li u praksi situacija biti drukčija? Ministar rada Danijel Egić uvjerava kako neće.
„Obveza plaćanja poreza i doprinosa ostaje i dalje kao obveza poslodavca, bez obzira isplaćuje li se na račun ili u gotovom novcu. Koverta i sada ide, to nema veze s ovim. Samo se treba raditi određena kontrola da se ta koverta eliminira“, kaže Egić.
A vlast je vodila kampanje i apelirala na poslodavce da ne isplaćuju osobne dohotke u gotovini, iako je prostor sive ekonomije toliko veliki da se ne može ispratiti, podsjećaju ekonomisti. Međutim, vlast sebi prilagođava zakone.
„To je budalaština. Prilagođavanje propisa za mali broj ljudi. Na kraju krajeva, nitko od njih ne živi od plaće. Po meni, ovo je samo tjeranje inata“, kaže Pavlović.
Legalizacija nelegalnog
Ipak, dio ljudi koji su financijski zaista pogođeni sankcijama su gospodarski i pravni subjekti čiji su računi također blokirani. S obzirom da se izmjene Zakona o radu odnose samo na fizička lica, neki pravni subjekti morali su radnike poslati na Zavod za zapošljavanje. To je uradila i Srpska demokratska stranka koja je već 20 godina pod sankcijama, a koja je zaposlenima zbog blokade računa morala dati otkaz.
„Ono što su omogućile izmjene Zakona o radu fizičkim licima koja se nalaze na OFAC listi, da primaju plaću putem koverti, institucije imaju obvezu to omogućiti i zaposlenim u SDS-u“, kaže predsjednik stranke Milan Miličević, koji očekuje da vlast nešto uradi i za ostale pravne i gospodarske subjekte u tom pogledu.
“Svjesno kršenje zakona da bi se legalizirala nezakonitost, pečat je ove vlasti”, kaže politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić. To potvrđuje činjenica da je prije gotovo 10 godina zakonom definirana isplata plaća isključivo putem bankovnih računa, što se sada mijenja zbog male grupe ljudi.
„Sada se samo zaokružilo legaliziranje nezakonitih radnji i ono se fantastično uklapa na izjavu premijera Radovana Viškovića, koji je priznao kršenje zakona kod postavljanja i imenovanja vršitelja dužnosti direktora institucija i javnih ustanova. I najavio mijenjanje zakona kako bi se legalizirala nezakonitost“, zaključuje Topić za DW.
/Desk/