Zagrebačka banka dobila je 33 milijuna kuna kazne zbog zbog povrede odredaba Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ta je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija.
Financijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna jer je nadzorom HNB-a utvrđeno da od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije provodila sve potrebne mjere, radnje i postupke propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Ta je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija.
Hrvatska narodna banka, kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, obavijestila je Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je ona i iskoristila te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu.
Hrvatska narodna banka nadzorom je utvrdila ukupno 11 prekršaja vezanih za kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u područjima procjene rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranja i praćenja sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijave sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedbe mjera pojačane dubinske analize stranaka sustava unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovitog upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
HNB u svom priopćenju navodi kako Zagrebačka banka nije provela mjere dubinske analize stranke za 72 klijenta.
“Nije analizirala pozadinu i svrhu 1126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu.
Nije se za 2028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma. Nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1122 sumnjive transakcije.
Nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma”, navodi se u priopćenju HNB-a.
Zagrebačka banka je prihvatila prijedlog za sporazumijevanje HNB-a po kojem je dužna platiti novčanu kaznu od 33 milijuna kuna za određene povrede Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, izvijestili su iz Zabe i poručili da su “odlučno proveli sve dospjele regulatorne mjere”.
Izuzev novčane kazne propisano i 75 mjera
“HNB je tijekom redovitog nadzora ustanovio da Zagrebačka banka nije imala djelotvorno uspostavljen sustav za nadzor sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te je u sklopu svojih aktivnosti odredila kaznu od 33 milijuna kuna Zagrebačkoj banci na koju kaznu je Zagrebačka banka pristala priznajući da je učinila propuste u nadzoru sprečavanja pranja novca i financiranju terorizma”, rekao je rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Napomenuo je da je izuzev novčane kazne, banci propisano 75 mjera, za koje je Zagrebačka banka izjavila kako ih je već ispunila. Oni će, kaže, sve to provjeriti.
“Ovo je poruka da se moraju uspostaviti djelotvorni sustavi za sprečavanje pranja novca i sprečavanje financiranja terorizma u hrvatskom bankovnom sustavu i da HNB neće tolerirati propuste u takvim sustavima”, istaknuo je Vujčić.
“Banke se moraju opskrbiti adekvatnim softverskim rješenjim jer riječ je o tisućama transakcija”, dodao je.
Guverner HNB-a nije mogao kazati ima li tu kaznene odgovornosti, rekavši da postoje nadležne institucije koje mogu o tome govoriti i odgovoriti na to pitanje.
Rekao je da se u ovom konkretnom slučaju radi o domaćim i stranim rezidentima koji su podizali novac, da ne može reći radi li se o pranju novca, već samo da je HNB ustanovio propuste i da “nisu provedene analize”.
“Naravno ne mogu govoriti o kojim osobama se radi, ali riječ je o talijanskoj tipologiji. Je li došlo do pranja novca, ne utvrđuje banka”, kazao je i dodao da je riječ o najvećoj prekršajnoj kazni izrečenenoj nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija.