Ekonomisti upozoravaju da bi umjetna inteligencija mogla potpuno promijeniti način na koji mjerimo zdravlje gospodarstva, jer rast BDP-a više ne znači nužno i rast zaposlenosti, piše Forbes BiH.
Ken Griffin nije dijelio euforiju ili strah od umjetne inteligencije. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u siječnju, milijarder i osnivač Citadela, hedge fonda iz Miamija koji upravlja kapitalom od 68 milijardi dolara, odbacio je rezultate umjetne inteligencije kao “smeće”.
Ali ovog mjeseca, Griffin je potpuno promijenio mišljenje. Gledao je kako agenti umjetne inteligencije završavaju složene zadatke za samo nekoliko sati – poslove za koje su zaposlenicima Citadela ranije bili potrebni tjedni ili čak mjeseci.
Cijeli poslovni model Citadela zasniva se na zapošljavanju vrhunskih stručnjaka. Više od 40 posto zaposlenih ima napredne akademske diplome, uključujući oko 270 doktora znanosti iz 40 različitih područja. Ovo su neki od najplaćenijih radnika u Americi: medijalna godišnja plaća softverskih inženjera u Citadelu prelazi 500.000 dolara, tako da bi softver koji može zamijeniti čak i dio tog posla mogao uštedjeti kompanijama poput Citadela ogromne količine novca.
Griffin je, međutim, priznao da je nakon svega ovoga otišao kući depresivan jer su strojevi počeli obavljati poslove koje su do nedavno mogli obavljati samo takvi ljudi.
Novi način ocjenjivanja
Ekonomisti bi se uskoro mogli suočiti s neobičnim problemom. Kompanije rastu. BDP raste. Profit ostaje snažan. Ali radna mjesta ne dolaze s tim rastom.
Ako umjetna inteligencija omogući kompanijama da proizvode više s manje radnika, Amerika bi mogla izgledati bogatije na papiru, dok bi se milijuni kućanstava u stvarnosti osjećali siromašnije.
Gospodarstvo s rastućim BDP-om i stopom nezaposlenosti od osam posto zvučalo bi nezamislivo prije nekoliko godina. Danas, svakim danom koji prolazi, to zvuči sve manje i manje nevjerojatno.
Ako gospodarstvo ide u ovom smjeru, ekonomisti će možda morati preispitati govori li sam gospodarski rast još uvijek dovoljno o zdravlju gospodarstva.
Umjetna inteligencija bi se mogla razlikovati od svih prethodnih tehnoloških revolucija jer istovremeno ulazi u ogroman broj različitih poslova.
BDP je glavna mjera gospodarskog zdravlja još od Velike depresije. Ekonomist Simon Kuznets, koji će za svoj rad dobiti Nobelovu nagradu 1971. godine, razvio je ovaj pokazatelj 1930-ih dok je radio s vladom SAD-a na praćenju gospodarskog kolapsa.
Kada BDP raste, smatra se da gospodarstvo raste. Kada pada dovoljno dugo, smatra se da je gospodarstvo u recesiji ili blizu nje.
Naravno, stvar nije potpuno crno-bijela, jer službenu procjenu donosi Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER), koji uzima u obzir i druge pokazatelje, ali osnovni okvir je ostao nepromijenjen desetljećima. Rast i recesija ne bi se trebali događati istovremeno.
Val otpuštanja je već počeo
Recesije su se događale gotovo redovitim ritmom kroz modernu američku povijest. Od 1950. do 2010. godine, SAD su prošle kroz deset recesija – otprilike jednu svakih šest godina.
Američko je gospodarstvo doživjelo recesije 1953., 1958., 1960. i 1969. godine, zatim dva puta tijekom inflacijskih i naftnih šokova 1970-ih, ponovo početkom 1980-ih kada je Fed pod Paulom Volckerom agresivno povećao kamatne stope kako bi suzbio inflaciju, zatim tijekom krize štednje i kredita, pucanja dot-com balona i konačno tijekom kolapsa tržišta nekretnina 2008. godine.
Detalji su se promijenili, ali osnovni obrazac je ostao isti. Korporativni profiti su padali, a s njima i BDP. Amerikanci su gubili poslove, kompanije su propadale. Gospodarstvo je izgledalo bolesno jer je gospodarstvo bilo bolesno.
Umjetna inteligencija bi se mogla razlikovati od svih prethodnih tehnoloških revolucija jer istovremeno ulazi u ogroman broj različitih poslova. Već danas piše kod, pregledava ugovore, vodi korisničku podršku i analizira proračunske tablice. Mnogi od ovih poslova do nedavno su se smatrali teškima za automatizaciju.
Meta ukida 8.000 radnih mjesta, a Mark Zuckerberg ulaže milijarde dolara u umjetnu inteligenciju.
Kompanije već počinju testirati kako izgleda radno okruženje koje se uvelike oslanja na umjetnu inteligenciju. Meta ukida 8.000 radnih mjesta dok Mark Zuckerberg ulaže milijarde u umjetnu inteligenciju. Block, matična kompanija Square i Cash App, otpustila je više od 4.000 zaposlenih nakon što je Jack Dorsey rekao da je tehnologija promijenila ono što kompanija treba od ljudi. Britanska banka Standard Chartered očekuje da će umjetna inteligencija i automatizacija pomoći u eliminaciji više od 7.000 niskovrijednih radnih mjesta do 2030. godine.
Naravno, nije svako “otpuštanje zbog umjetne inteligencije” zapravo rezultat umjetne inteligencije. Kompanije su posljednjih godina previše zapošljavale, investitori traže niže troškove, a glavni direktori sada imaju praktičan izgovor za otpuštanje. Međutim, sve više kompanija počinje shvaćati da im možda treba manje zaposlenika nego što su nekada mislile.
Michael Madowitz, glavni ekonomist u Roosevelt institutu, washingtonskom think-tanku fokusiranom na ekonomsku politiku, kaže da ekonomisti više nemaju dovoljno riječi za sva čudna stanja u koja gospodarstvo može zapasti.
Ravnoteža je poremećena
Termin “stagflacija” postao je uobičajen tek nakon što su 1970-e pokazale da inflacija i nezaposlenost mogu rasti istovremeno. Umjetna inteligencija sada bi mogla stvoriti vlastitu verziju tog paradoksa: snažan gospodarski rast i visoku nezaposlenost u isto vrijeme.
Madowitz ne predviđa budućnost bez radnih mjesta. Kaže da je vrijeme da se bace udžbenici ekonomije za prvu godinu fakulteta jer stari način procjene gospodarstva možda više nema smisla.
Povijesno gledano, oko dvije trećine nacionalnog dohotka išlo je radnicima u obliku plaća, dok su vlasnici uzimali većinu ostatka u obliku profita. Mnogi ekonomski modeli jednostavno pretpostavljaju ovu raspodjelu jer je ona ostala relativno stabilna desetljećima. Ali ova ravnoteža proizlazi iz povijesti, a ne iz nekog prirodnog zakona.
„Usporite ovu stvar“: Sanders upozorava na gubitak milijuna poslova, IT stručnjaci iz BiH za Forbes BiH potvrđuju da je promjena već počela
Ako umjetna inteligencija omogući kompanijama da proizvode više s manje radnika, više profita bi moglo završiti kod vlasnika kapitala, a manje kod zaposlenih.
Jako gospodarstvo sa slabim tržištem rada bilo bi teško ignorirati. Nezaposlenost iznad oko pet posto već stvara nelagodu ekonomistima. Dodajte tome snažan rast BDP-a zasnovan uglavnom na profitu i rastućoj nejednakosti, i cijela slika postaje drugačija.
„Ako samo pogledate BDP, mogli biste vidjeti zdrav gospodarski rast“, kaže Madowitz, „ali to ne znači da je gospodarstvo zdravo.“
Međutim, postoji i optimističnija verzija ove priče.
Strah je neopravdan
Joe Brusuelas, glavni ekonomist u konzultantskoj kući RSM US, prisjeća se kako je njegova majka radila kao telefonska operaterka, ručno spajajući pozive. Napredak u telekomunikacijama na kraju je učinio taj posao nepotrebnim. Zatim se prebacila u sektor zdravstva. Gospodarstvo je nastavilo rasti.
Brusuelas vjeruje da taj obrazac i dalje postoji. Svaki veliki tehnološki proboj stvarao je strahove da će radnici postati suvišni, ali do sada su se uvijek pojavljivale nove industrije i nova radna mjesta. Skeptičan je prema ideji da će umjetna inteligencija uskoro potpuno promijeniti način na koji razumijemo recesije.
Istovremeno, on upozorava da se ne smije nekritički vjerovati svakoj tvrdnji vezanoj za umjetnu inteligenciju. Tehnologija je stvarna, ali takva je i pompa oko nje.
„Ne vjerujte svom tom marketingu“, kaže on.
Umjetna inteligencija još nije stvorila gospodarstvo u kojem BDP eksplodira, a nezaposlenost raste. Neka od otpuštanja koja se pripisuju umjetnoj inteligenciji vjerojatno imaju više veze s prekomjernim zapošljavanjem i pritiskom investitora nego sa samom tehnologijom.
Država je bogatija, stanovnici siromašniji
Brusuelas smatra da je produktivnost trenutno važnije pitanje. Rast produktivnosti u SAD-u godinama se kretao oko 1,5 posto prije nego što se popeo na 2,3 posto. Veliki dio tog rasta, kaže on, rezultat je nedostatka radne snage izazvanog pandemijom, koji je prisilio kompanije da usvoje bolju tehnologiju. Alati poput ChatGPT-ja još su uvijek previše novi da bi dominirali službenim ekonomskim podacima.
Međutim, investicije u umjetnu inteligenciju već su dovoljno velike da imaju utjecaj na gospodarstvo. Brusuelas tvrdi da je infrastruktura umjetne inteligencije djelomično doprinijela rastu BDP-a u prvom kvartalu.
Zemlja može postati bogatija dok veliki broj ljudi postaje siromašniji. BDP može rasti čak i kada je teže pronaći dobro plaćen posao. Profit može porasti dok se zaposlenost usporava. Burza može nagraditi iste promjene koje čine obitelji nesigurnijima.
Umjetna inteligencija možda neće uzrokovati sljedeću veliku gospodarsku krizu. Prema tradicionalnim ekonomskim okvirima, vjerojatnije je da će stvoriti novi procvat.
Ali ako BDP nastavi rasti dok se milijuni ljudi bore kako bi pronašli kvalitetne poslove, to bi moglo dodatno pojačati nepovjerenje javnosti u službene ekonomske pokazatelje i tvrdnje vlade da je gospodarstvo zdravo.