Europska unija je spremna osigurati sredstva i ekspertizu BiH za energetsku tranziciju kroz više instrumenata, poput Zelene agende za Zapadni Balkan, Ekonomskog i investicijskog plana i projekta EU4Energy, ali i kroz Paket energetske podrške EU, koji donosi 70 milijuna eura za podršku najugroženijim kućanstvima u BiH i pomoć u energetskoj tranziciji. Energetska tranzicija je ključna za unaprijeđenje kvalitete života u BiH i europski put, a mi ostajemo vjeran prijatelj i partner ovoj zemlji za održiviju budućnost”, rekao je šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler, sudjelujući na Energetskom summitu u Neumu.
Značaj summita potvrđuju i organizatori – Vlada Sjedinjenih Američkih Država kroz projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), britansko veleposlanstvo, Europska unija u BiH, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke.
“SAD su organizirale prvi Energetski summit 2015. i svi mi ovdje – predstavnici vlada, energetske industrije, privatnog sektora, civilnog društva i međunarodne zajednice – zajedno smo napravili značajan napredak ka većoj energetskoj sigurnosti i tranziciji ka zelenoj ekonomiji. Imam vrlo važnu poruku za bh. donositelje odluka: za Bosnu i Hercegovinu je vrijeme da krene pravim putem energetske budućnosti. Taj put je jasan – energetski sektor koji je integriran i usklađen s EU, zaštićen od cyber sigurnosnih prijetnji i od prijetnji u opskrbi, te transformiran prema zelenim, održivim energetskim izvorima”, naglasio je Michael Murphy, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
Thomas Fitschen, veleposlanik Njemačke u BiH, rekao je kako je Regionalno klimatsko partnerstvo za Zapadni Balkan dogovoreno na prošlogodišnjem Berlinskom summitu i da će ono dati dodatni poticaj BiH u ostvarenju ciljeva za smanjenje emisija, dok se Julian Reilly, veleposlanik Velike Britanije u BiH osvrnuo se na bogati hidro, solarni i vjetropotencijal Bosne i Hecegovine. Istaknuo je kako energetska tranzicija pruža odličnu priliku za razvoj ekonomije zasnovanu na obnovljivim i čistim izvorima energije te tako postane konkurentnija.
“Usvajanje politika i zakona koji omogućavaju razvoj obnovljivih izvora energije, zajedno s masovnim investicijama u taj potencijal, najbolje je jamstvo dugoročne energetske sigurnosti koja podupire ekonomsku stabilnost u BiH. Proces prelaska na čistu i obnovljivu energiju treba pripadati građanima i može donijeti BiH trostruku nagradu: energetsku sigurnost, manje cijene energenata i čišći zrak. Kao šampion zelenog rasta, Ujedinjeno Kraljevstvo je tu da pomogne BiH u ostvarenju ciljeva pravedne i inkluzivne energetske tranzicije koja podupire ekonomski rast”, rekao je britanski veleposlanik u BiH.
Sudionicima Energetskog summita 2023. u Bosni i Hercegovini u Neumu obratila se i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon čega je sudjelovala u uvodnom panelu pod nazivom ‘Energetski sektor u Bosni i Hercegovini između energetske tranzicije i krize’.
Predsjedateljica Krišto je u uvodnom obraćanju izrazila zadovoljstvo organizacijom samita na kojem svi važni čimbenici iz energetskog sektora razgovaraju o izazovima i pitanjima koja imaju snažan utjecaj na razvitak Bosne i Hercegovine.
Kazala je da se Bosna i Hercegovina, na svom putu prema Europskoj uniji, mora suočiti s brojnim izazovima i pronaći najoptimalnija rješenja za njih, a ono što se postavlja kao imperativ je upravo energetska tranzicija. Dodala je da su svi u BiH svjesni činjenice kako je sveobuhvatna tranzicija energetskog sustava, koja uključuje okolišni i klimatski aspekt, zahtjevan, dugotrajan i kompleksan proces čije je implementiranje posebno izazovno za „male“ zemlje, kakva je i Bosna i Hercegovina. Istaknula je da nema „recepta“ tranzicije te da vlasti u BiH moraju same, isključivo uz konsenzus ključnih aktera, definirati svoju viziju i strateška opredjeljenja kada je u pitanju razvoj energetskog sektora, jer se jedino učinkovitom transformacijom energetskog sustava, uz prelazak na čiste izvore energije, može osigurati njegova stabilnost i sigurnost.
„To je i naša obveza koja proizlazi iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma i Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, ali istodobno i razvojna šansa, jer upravo je energetski sektor jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Sva ova pitanja ispunjavanja obveza, prelaska na tranzicijska goriva kao početka procesa dekarbonizacije, smanjenja emisija te energetske učinkovitosti nisu samo pitanja komercijalne prirode nego i pitanja stabilnosti, sigurnosti i snage društva“, istaknula je Krišto.
Osvrnuvši se na pitanja snabdijevanja prirodnim plinom, predsjedateljica Krišto je istaknula opravdanost potrebe da Bosna i Hercegovina razvije svoj transportni sustav prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca i diverzifikacijom izvora opskrbe jer nema vlastitih izvora prirodnog plina i sada se snabdijeva isključivo jednim transportnim pravcem, pri čemu njezin plinski sustav nije dovoljno razvijen u odnosu na zemlje regije. Dodala je da se trenutno ostvaruje određeni napredak u implementaciji diverzifikacije plinskih interkonekcija.
Predsjedateljica Krišto je naglasila da je potrebno imati otvoren dijalog o trenutnim okolnostima na energetskom tržištu i geopolitičkim previranjima i usmjeriti zajedničku volju, energiju i istinsku opredijeljenost u zajedničkom smjeru europskog vrijednosnog sustava.
Podsjetivši sudionike panela na aktivnosti koje su završene u prethodnom razdoblju i međunarodne obveze BiH, predsjedateljica Krišto je izrazila očekivanja da će do kraja ove godine biti usvojen integrirani energetski i klimatski plan BiH do 2030. godine (NECP BiH), dokument koji će biti temelj energetske politike i planski okvir za multisektorski pristup u borbi protiv klimatskih promjena.
(Republika)