Vjerskim pokličima, ali i pucnjevima na ‘Hasinom vrhu’, i ove godine oko 5.000 Bošnjaka, nekadašnjih zapovjednika i vojnik ARBiH, članova njihovih obitelji, ali i Bošnjaka pristiglih autobusima iz cijele BiH, obilježili su veliki uspjeh od prošlog rata – suprotstavljanje i blokadu najtežeg napada na Bihaćki okrug.
Ovaj napad-ofanziva, počela je 6. veljače i trajala sve do ožujka 1994. godije, a uspješno odolijevanje agresoru, uz mnoge žrtve, u ovom kraju slavi se kao jedna od najvažnijih bitaka novije povijesti ovoga kraja.
Izuzev srpske vojske, Bošnjaci su u ovom kraju imali još jedan problem – tzv. “Abdićevce koji su stali uz srpske snage.
Naime, unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini bio je oružani sukob između Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), lojalne središnjoj vladi Alije Izetbegovića u Sarajevu, i Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, lojalne Fikretu Abdiću u Velikoj Kladuši. Trajao je od 27. rujna 1993. do 7. kolovoza 1995. Završio je osvajanjem teritorije Zapadne Bosne zajedničkom Operacijom ‘Oluja’ Hrvatske vojske (HV), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i ARBiH-a.
Ovogodišnje obilježavanje velike pobjede nad srpskim snagama proteklo je uz vjereske uzvike “Tekbir – Allahu ekber”, ali i nasumičnim rafalima, iako je među prisutnima bilo djece i žena.
Jedan od snimaka, preuzetih s Facebook stranice Grad Bihać u Srcu, možete pogledati: OVDJE
Iako Krajišnici imaju pravo obilježavati svoje zaslužene pobjede, izrazito naglašena vjerska strana ovog slavlja, kao i upotreba vatrenog oružja, potvrđuju tezu kako je ARBiH bila isključivo bošnjačka vojna snaga u prošlom ratu u BiH. S druge strane, više nego problematično je pitanje je upotrebe oružja na ovakvim obljetnicama te čemu ono služi i kakvu poruku šalje, posebno u vremenu punom političkih previranja i kriza.
/Republika/