Sud je zaključio da je tom odlukom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obvezujuća odluka Ustavnog suda kao institucije Bosne i Hercegovine, a takvu odluku su dužni poštovati svi organi i institucije javne vlasti.
Sud je poništio rezultate referenduma, održanog 25. rujna 2016. godine, zato što je “referendum proveden na osnovu Odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. srpnja 2016. za koju je Ustavni sud utvrdio da nije u suglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, te suprotno nalogu Ustavnog suda iz Odluke o privremenoj mjeri broj U 10/16 od 17. rujna 2016. godine”.
Sud je djelimično usvojio i zahtjev Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona BiH. Navode da pojedine odredbe nisu u skladu s Ustavom BiH, jer krše načela ravnopravnosti jednog od konstitutivnih naroda.
Parlamentarnoj skupštini BiH naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci uskladi odredbe Ustavnog suda.
Inače, Ljubić je priziv podnio u vrijeme kada je obavljao dužnost predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, s ciljem da, kako je kazao, spriječi diskriminaciju Hrvata.
“Činjenicu da je sud prihvatio argumentaciju iz mog zahtjeva smatram pozitivnim doprinosom i poticajem legitimnim predstavnicima građana i naroda u BiH da se pristupi i promjeni izbornog zakona”, komentirao je Ljubić.
Obavljena je rasprava i o zahtjevu predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladena Bosićaza ocjenu ustavnosti odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine.
Odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa ovim zahtjevom trebala bi biti poznata ovog petka.
(Izvor: FTV)