Republika Srpska dužna je slovenskom poduzeću ‘Viaduct’ isplatiti 90 milijuna KM odštete zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, piše portal CAPITAL.ba.
Ovo je konačna odluka Arbitražnog vijeća u Londonu koje je odbacilo zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, za poništenje arbitražne odluke iz 2022. godine kojom je BiH obvezana ‘Vijaductu’ isplatiti 90 milijuna KM odštete.
Slamku spasa Srpska je pokušala iznaći u nastavku postupka te je podnijela zahtjev za poništenje te odluke. Uz taj zahtjev Vlada RS je dala i bezuvjetno jamstvo da će platiti dug, ukoliko odluka ne bude poništena.
Međutim, zahtjev nije prihvaćen tako da će se vlast Srpske suočiti sa ogromnim financijskim izazovom.
Pravni zastupnik ‘Vijadukta’, Predrag Baroš, potvrdio je za CAPITAL da je odluka donesena 1. svibnja i da je njome zahtjev za poništenje arbitražne odluke odbijen u cijelosti.
„Zahtjev za poništenje arbitražne odluke je odbijen u cijelosti, tako da je arbitražna odluka od 18. travnja 2022. godine, ostala na snazi. Također, ovom odlukom je blokada provođenja izvršnog postupka stavljena izvan snage, a odlučeno je i da svaka strana snosi svoje troškove zastupanja“, kazao je Baroš.
Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je ‘HES Vrbas’, koji je trebao graditi hidroelektrane na Vrbasu, u listopadu 2015. godine uputio Vladi RS odštetni zahtjev od 46 milijuna KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenski ‘Viadukt’ je 2016. podnio zahtjev za arbitražu s BiH u Washingtonu.
CAPITAL podsjeća kako je ugovor o dodijeli koncesije vrijedan 165 milijuna eura Vlada RS je s ‘HES Vrbas’ potpisala 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE ‘Krupa’ i HE ‘Banja Luka-Niska’.
Međutim, godinu kasnije oko 20.000 građana Banja Luke potpisalo je peticiju protiv ovog projekta, a s obzirom na to da se projekt deset godina nije realizirao, ugovor je raskinut u rujnu 2015. godine. Godinu dana nakon pokretanja arbitraže Vlada RS potpisala je s Vijećem ministara BiH sporazum kojim se obvezala platiti sve troškove arbitražnog postupka, piše na kraju CAPITAL.
Tužbeni iznosi teški milijune
Ovo nije prvi put da su bh poduzeća neslavno zavšila epizodu na međunarodnim sudovima, a čije “penale” će plaćati država ili entiteti, točnije, bh građani iz svog džepa.
Naime, podsjetimo na Bh Gas i Energoinvest moraju platiti 11,16 milijuna dolara Mađarima zbog jednostranog prijelaza na plinovod Turski tok i poslovanje s Turskom i Gazpromom, a pojedinosti ovog pravosudno-financijskog poraza možete pročitati OVDJE.
Za razliku od ovog slučaja, još se ne zna kako će završiti slučaj tuzlanskog GIKILA gdje su njegovi vlasnici Indijci Pramod, Sangeeta, Vartika, Shristi i Divyesh Mittal tužili su državu, odnosno nadležne u Tuzlanskom kantonu, jer se smatraju oštećenim kod ulaganja u formu Global Ispat i Koksnu industriju Lukavac. Tužbeni iznos je 400 milijuna dolara, a vrijeme procijenjeno za kraj spora je kraj 2026. godine.
Kako je u ožujku ove godine analizirao portal Fokus.ba, četiri trenutna spora zbog kojih je BiH tužena po različitim osnovama ‘teška’ su više od 1,3 milijarde KM. Informacije su to Pravobraniteljstva BiH. BiH je tužila Slovenija, Indija i Hrvatska. Po tri osnova zbog objekata u RS-u, a po jednom zbog objekta u Tuzlanskom kantonu.
Prema podacima iz Pravobraniteljstva BiH, Elektrogospodarstvo Slovenija – Razvoj in inženjering tužilo je BiH jer se smatraju oštećeni zbog ulaganja u RiTE Ugljevik po samoupravnim sporazumima. Navodni štetni u ovom sporu je RS, a vrijednost spora iznosi čak 695.175.000 eura. Okončanje ovog spora se još ne nazire.
Grupa tužitelja iz Slovenije, Viaduct Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček, tužili su RS, odnosno BiH, jer se smatraju oštećeni u okviru koncesije za izgradnju hidroelektrane na rijeci Vrbas. Tužba je teška 42.600.000 eura, a vrijeme procijenjeno za okončanje spora je kraj 2024. godine. U ovom predmetu je uložena revizija.
Također i Hrvatska elektroprivreda je tužila BiH odnosno nadležne u RS-u zbog ulaganja u RiTE Gacko po samoupravnim sporazumima, a tužba je teška 100 milijuna eura. Iako je navedeno da je ova predmet u fazi mirnog riješavanja spora, nepoznato je kada bi se mogao okončati.
/Republika/