Prema novom izvješću UN-a, nužna je globalna promjena smjera kako bi se osigurao zdrav planet.
“Međusobno povezan, cjelovit pristup društva i cjelovit pristup vlade” u preoblikovanju gospodarstva i okoliša ostaje naš jedini izbor usred rastuće prijetnje klimatskih promjena.
To je upozorenje sadržano u izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) Global Environment Outlook 7 (Globalni okolišni izgledi 7) pod nazivom “Budućnost koju biramo”, koje poziva na globalnu promjenu smjera kako bi se osigurao zdrav planet i “blagostanje za sve”.
Izvješće, koje je izradilo 287 znanstvenika iz 82 zemlje, detaljno opisuje razorne utjecaje koje će klimatske promjene osloboditi ako se države ne udruže u transformaciji sustava poput energetike i hrane.
UN poziva na globalni zaokret u klimatskim akcijama
“Ako odlučimo ostati na trenutnom putu – pokretanje naših gospodarstava fosilnim gorivima, crpljenje netaknutih resursa, uništavanje prirode, zagađivanje okoliša – štete bi se samo gomilale”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.
Izvješće upozorava da bi klimatske promjene smanjile četiri posto godišnjeg globalnog BDP-a do 2050., odnijele živote milijuna i izazvale nagli rast prisilnih migracija.
Ako se ne riješi “međusobno povezana kriza klimatskih promjena”, odumiranje amazonske prašume i kolaps ledenog pokrova također bi postali gotovo stvarni, dok bi dostupnost hrane opala, a stotine milijuna hektara prirodnog zemljišta bilo bi izgubljeno.
Od ekstremnih vrućina do lošeg mentalnog zdravlja: Kako klimatske promjene štete radnom mjestu Afrički pingvini gladovali ‘masovno’ zbog nestašice hrane uzrokovane klimatskim promjenama i prekomjernim ribolovom
Međutim, uz odgovarajuću razinu ulaganja, moglo bi se izbjeći oko devet milijuna preuranjenih smrti do 2050. godine, s tim da bi se većina pripisala smanjenom zagađenju zraka.
Procjenjuje se da bi se 200 milijuna ljudi izvuklo iz ekstremnog siromaštva, dok bi 300 milijuna ljudi imalo pristup sigurnim izvorima vode.
Izvješće dodaje da, iako će to uključivati značajne početne troškove, globalne makroekonomske koristi od ovog puta počet će se pojavljivati 2050., a do 2070. će narasti na 20 bilijuna dolara (približno 17,19 bilijuna eura) godišnje.
Kako svijet može ulagati u klimatske akcije?
“Ovo novo putovanje počinje pomicanjem s BDP-a kao mjere ekonomske dobrobiti”, kaže Andersen.
Znanstvenici tvrde da su inkluzivni pokazatelji koji također prate zdravlje ljudskog i prirodnog kapitala mnogo učinkovitiji kada je riječ o usmjeravanju ekonomskih i poslovnih odluka.
Također su pozvali na prijelaz na modele kružnog gospodarstva koji “smanjuju materijalne otiske” kao i na brzu dekarbonizaciju energetskog sustava. To bi zahtijevalo prijelaz s fosilnih goriva, najvećeg doprinositelja stakleničkim plinovima, što se ne bi pokazalo lakim pothvatom.
Ranije ove godine, takozvane petrodržave blokirale su uključivanje plana za postupno ukidanje fosilnih goriva u završni sporazum COP30, što znači da put prema zelenijoj energetskoj budućnosti sada leži izvan nadležnosti UN-a.
Prelazak na održive dijete, smanjenje otpada, poboljšanje poljoprivrednih praksi i proširenje zaštićenih područja uz obnovu degradiranih ekosustava također su identificirani kao ključni pokretači promjena, piše euronews.com.
“Promjena je uvijek teška, pogotovo kada je takve masivne veličine”, kaže Andersen. “Ali moramo se promijeniti. Pred čovječanstvom su dvije budućnosti. Izaberimo onu pravu.”